19/03/2024
Najnovije vesti
Sveti Sava freska u manastiru Mileševa prenosi Objektiva.rs iz grada Valjevo

SVETI SAVA

Autor 27/01/2023

Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.

Uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namenili vladarsku misiju, Rastko se zamonašio na Svetoj gori. Ustoličen je za arhiepiskopa 1219. godine čime biva utemeljena samostalnost Srpske pravoslavne crkve. Kasnije, sa ocem Stefanom Nemanjom, monaškog imena Simeon, Sveti Sava osniva Hilandar i gradi još 14 manastira, čime postaje ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj gori.

Napisao je Tipik prema čemu je uspostavljno monaško vladanje. Takođe, napisao je biografiju svog oca Žitije prepodobnog Simeona Mirotočivog.

Smatra se začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, te je zaštitnik školaraca i obrazovnih ustanova.

Godine 1209. osniva prvu bolnicu u manastiru Studenica. Deset godina kasnije uspeva da izdejstvuje autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova dela “Nomokanon” i “Sinodik pravoslavlja” postaju pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.

Upokojio se 1235. godine u bugarskom gradu Trnovo kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostaoje zapamćen kao osnivač svetosavskog pravoslavlja.

Sinan-paša je 1594. na Vračaru spalio mošti Svetog Save koje su do tada čuvane u manastiru Mileševa.

Hram-Vaskrsenja-Hristovog-u-Valjevu-foto-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg

Na Savindan, u petak, 27. januara 2023. godine u valjevskim hramovima biće služena Sveta liturgija:

od 8 sati i 30 minuta u Hramu Vaskrsenja Hristovog, istovremeno kao i u Hramu Svetih besrebrenika Kozme i Damjana u krugu Opšte bolnice. Od 9 časova je u Hramu Pokrova Presvete Bogorodice. U Hram Svetog velikomučenika Georgija u Novom naselju svakodnevne liturgije su od 7 časova i 30 minuta.