27/04/2024
Najnovije vesti

50 godina zagađenja u Valjevu u slici i reči

Autor 22/11/2023

Nesvakidašnja izložba u Holu Centra za kulturu desila se proteklog vikenda. U organizaciji I Revolucije otvorena je izložba istraživačkih nalaza koju je pripremila Marija Marković, aktivista I Revolucije, arhitekta po obrazovanju.

Umetnički performans koji je prisutnima na upečatljiv način pokazao šta nam se može desiti u budućnosti ukoliko se ozbiljno ne zabavimo problemima aero zagađenja, u najmanju ruku bio je jeziv.

Marija Marković na otvaranju izložbe

Marija Marković o ovoj izložbi ali i performansu kaže:

“Istraživali smo prošlost, negde sa kraja XIX veka, kako se Valjevo razvijalo u XX veku, kako se ono razvijalo, sve vezano za životnu sredinu. Kako se ona razvijala i kako smo došli do problema koji se tiče svih nas- problema aero zagađenja. Ovaj performans je nešto što ja uvek govorim- da moramo da dobro izučimo prošlost da bi bi razumeli sadašnjost i to kako smo uopšte sebe doveli ovde gde smo, i da znamo u kom smeru treba da idemo dalje. Ovaj performans je malo poigravanje sa time – 100 godina unapred ukoliko zaista ne uradimo ništa – do čega ćemo dovesti sami sebe.”

Performans uoči svečanog otvaranja

Problem aero zagađenja ne datira u poslednjih 20 godina. Marija Marković je istraživački “pokrila” duže vremenske periode i početak nečega što Valjevo izdvaja na mapi najzagađenijih gradova u regionu.

“Jedan podatak do koga sam ja slučajno došla datira iz 1985.godine u našem listu Napred, i tu se pominje prvo merenje aero zagađenja na teritoriji Valjeva. Tu se navodi sa se aero zagađenje meri već 10 godina, od 1974 do 1985. godine, tako da nije da smo mi otkrili da imamo taj problem, već je to nešto što traje unazad 50 godina. Tada su se uglavnom bavili ćađima, nije navedeno ko je to tada radio, ali su sugrađani i tada mogli da čuju da osobe sa hroničnim oboljenjima, mala deca, stariji ljudi- ne izlaze napolje. Oni su već tada imali neke smernice kako treba da se ponašaju zato što je tada ono što je mereno- čađ bila prekomerna.”

Saznali smo da je još Josif Pančić u XIX veku imao određenih zaključaka. Markovićeva je to potvrdila:

“Imao je zaključke ne baš toliko lepe da budemo srećni pošto je i on govorio o geografiji podneblja, o rekama koje imamo, ali i o predelu kotline koji je malo problematičan. I mislim da je to stvar koju treba da čuju i moje kolege arhitekte, i ne samo arhitekte već i prostorni planeri koji se bave razvojem grada. Možda se treba nekada vratiti u XIX vek da bi znali u kom smeru sada treba da idemo i da vidimo kako da se sada razvijamo.”