19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • FIGURATIVNO SLIKARSTVO ŽELJKA VITOROVIĆA
Željko Vitorović Beograd Valjevo slikar hiperbolizam umetnost izložba

FIGURATIVNO SLIKARSTVO ŽELJKA VITOROVIĆA

Autor 05/11/2021

U galeriji Narodnog muzeja još danas je otvorena izložba Kako zamišljam nebo, na kojoj su svoja ostvarenja prikazali slikari: Ana Pušica, Đorđe Stanojević, Željko Vitorović, Tamara Pantić, Dragan Marić i Milan Hrnjazović.

Povodom otvaranja, Željko Vitorović, slikar rođen i odrastao u Valjevu, naznačava da je reč o ”srpskoj likovnoj sceni na jednom visokom nivou”. Najkraće rečeno, sva prikazana dela su izuzetna, urađena uz jedinstven pristup i stil prepoznatljiv za svakog od autora.

Velika ulja na platnu Željka Vitorovića, što bi narod rek’o: “Samo što ne progovore”. Do tančina realno oslikane figure, tako da, na prvi pogled, slike deluju kao fotografije.

Rad u studiju GLO’ART Centra, Lanaken, Belgija, 2019. – foto Eryck Pall

Bavim se figurativnim slikarstvom, tačnije hiperrealizmom. Glavni motiv moje umetnosti je ljudsko otuđenje. Ono je vidljivo u ljudskim odnosima, uslovima u kojima ljudi rade, a takođe i u funkcionisanju slobodnog tržišta. Moje slike su alegorije ovog stanja.” – navodi Vitorović.

Željko Vitorović je, nakon Valjevske gimnazije, završio Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Čedomira Vasića 2008. godine. Kaže da se slikanjem bavi od kada znam za sebe i uvek je želeo da bude to što jeste: “Ni u jednom momentu nisam poželeo da u životu radim nešto drugo.”

I očigledno, izgradio je sopstveni iskaz, precizan pokret četkicom, tako da je odmah jasno koja su njegova ostvarenja čemu je doprinela i dodatna edukacija nakon fakulteta.

Sa samostalne izložbe “Registar” u Galeriji SULUJ u Beogradu, 2017. – foto Branko Maričić

Završio sam dvogodišnju specijalizaciju na Atinskoj školi lepih umetnosti u Grčkoj. Tokom leta 2018. bio sam gostujući umetnik u Cite des Arts u Parizu. Dva puta sam, 2015. i 2019. boravio u umetničkom centru GLO’ART u Lanakenu, Belgija. Učesnik sam i projekta Zervas art u Patri, Grčka. Sva ova iskustva u inostranstvu su veoma značajna za jednog umetnika. Imao sam priliku da mi mentori budu neki od najznačajnijih umetnika današnjice,Panos Charalambous u Atini, da vidim uživo prostor u kome su stvarali neki od najvećih umetnika 20. veka (Janis Kounelis) da posetim Nacionalni arheološki muzej u Atini gde se nalaze najveća dela klasične grčke umetnosti. Tokom boravka u Parizu, imao sam priliku da vidim najbitnije svetske muzeje i galerije: Luvr, Orsay, Center Pompidou, Pikasov muzej, Palais de Tokyo, Rodenov muzej, Muzej Grada Pariza i druge. Pariska publika mogla je da vidi moja dela na samostalnoj izložbi u okviru Cite des Arts. U toku boravka u Belgiji mogao sam da posetim Rubensovu kuću-muzej u Antverpenu, Magritov muzej i Kraljevski muzej u Briselu, Putovao sam i u Amsterdam gde sam posetio čuveni Stedelijk muzej moderne i savremene umetnosti i Rijks muzej, gde se nalaze dela Rembranta i Vermera. Dela mi se nalaze u prestižnoj kolekciji GLO’ART centra u Belgiji,” kaže Željko Vitorović, za Objektiva.rs Valjeo.

Napominje da mu je dodatno obrazovanje omogućilo da još mnogo nauči, napreduje na osnovnom polju kao umetnik, pa samim tim i da unapredi svoju karijeru, i da upozna nove prijatelje i ostvari nove poslovne kontakte.

Moja dela se zahvaljujući ovim kontaktima nalaze u stranim javnim i privatnim kolekcijama u Belgiji, Francuskoj, Hrvatskoj i Grčkoj, ali i kod domaćih kolekcionara u Beogradu, Kragujevcu, Rumi i Valjevu.”

Sa samostalne izložbe “Distopija” u Galeriji 73 u Beogradu, 2019. sa leva Miodrag Živković, naš proslavljeni vajar, autor spomenika u Spomen parku Šumarice u Kragujevcu, Tijana Vučetić zaposlena u Galeriji 73, Marina Veselinović stručni saradnik za programe i marketing u Galeriji 73 , Željko Vitorović – foto Branko Maričić

Izlagao sam samostalno u Cite des Arts (Pariz) i grupno na Atinskoj školi lepih umetnosti (Grčka), Booze Cooperativa (Atina), Pistoriho Palac (Bratislava, Slovačka), Gloart (Belgija), Srpski kulturni centar u Puli (Hrvatska) i Asociatia Pentru Promovarea Artelor Contemporane (Bukurešt, Rumunija). Od bitnih samostalnih izložbi u Srbiji izdvojio bih one u Galeriji SULUJ (2017.), Galeriji 73 (2019.) u Beogradu i Galeriji Kulturnog centra u Novom Sadu (2019.).Naveo bih i učešće na najbitnijoj domaćoj izložbi za umetnike do 35 godina koju organizuje Niš Art Fondacija (2018. godine u Nišu) i na Prolećnoj izložbi 2018. (najvećoj godišnjoj smotri likovnih umetnika Srbije u Paviljonu Cvijeta Zuzorić, u Beogradu). Učestvovao sam i na prodajnim izložbama Galerije Art For All i N.eon u Beogradu. Aktivni sam član ULUSa od 2017.”

Detalj sa otvaranja izložbe, oktobra 2021. godine, u Narodnom muzeju Valjevo: kustos-istoričar, Mrina Ćirović i slikari: Đorđe Stanojević, Ana Pušica, Željko Vitorović, Milan Hrnjazović i Dragan Marić – foto Dragan Krunić

Pre ovogodišnje, Željko Vitorović, u svom gradu izlaže 2014. godine u Art holu Centra za kulturu, da bi tokom 2018. učestvovao na više izložbi. Iste godine, samostalno izleže u Galeriji Narodnog muzeja i učestvuje na zajedničkoj izložbi “Valjevski umetnici”. Svoju prvu izložbu u Muzeju pamti prema izuzetnim utiscima.

Pored odlične posećenosti i inspirativnih razgovora sa publikom, ostao mi je u sećanju i utisak o odlično postavljenim slikama i dobroj saradnji sa zaposlenima u Narodnom muzeju. Bila mi je posebna čast da svoje slike prikažem u rodnom gradu. Za jednog umetnika to dosta znači za dalju karijeru.”

Izložbu “Kako zamišljam nebo?” priredio je sa prijateljem i kolegom Milanom Hrnjazovićem i naznačava da bi, i u budućnosti, iskoristio svaku ozbilnu priliku da pred svojim sugrađanima prikaže svoja dela.

“U planu je organizovanje novih grupnih izložbi u Valjevu i saradnja sa valjevskim institucijama kulture. Što se neke globalnije priče tiče, planiram samostalnu izložbu u Beogradu 2022. godine, u nekoj od bitnijih tamošnjih galerija, kao i saradnju sa više beogradskih prodajnih galerija i kolekcionara. U planu je i još jedan studijski boravak u Francuskoj sledeće godine, kao i saradanja sa inostranim galerijama i kolekcionarima. Svakako najvažnije od svega je da sledeće godine uradim nove slike u svom prepoznatljivom (hiper)realističkom maniru, za šta mi ideja nikako ne manjka.”

Naslovna fotografija – Samostalna izložba “Registar” slikara Željka Vitorovića u Galeriji SULUJ u Beogradu, 2017. – foto Branko Maričić