- Home
- Vesti
- Vesti iz Valjeva
- ČETIRI VEKA ŽIVOPISA MANASTIRA PUSTINJA KOD VALJEVA
![Manastir-Pustinja-Sveti-Jovan-Krstitelj-Krilati-FOTO-Dragan-Krunic-i-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo-2018.jpg](https://objektiva.rs/wp-content/uploads/2022/10/Manastir-Pustinja-Sveti-Jovan-Krstitelj-Krilati-FOTO-Dragan-Krunic-i-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo-2018.jpg)
ČETIRI VEKA ŽIVOPISA MANASTIRA PUSTINJA KOD VALJEVA
Povodom velikog jubileja, Eparhija valjevska predvođena duhovnim ocem, Preosvećenim Episkopom Isihijem, priredila je prigodan program obeležavanja 400 godina živopisa manastira Pustinja.
U subotu, 22. oktobra, od 19 časova, u Narodnom muzeju Valjevo biće otvorena izložba.
Sutradan, u nedelju, 23. oktobra, u 8 sati i 30 minuta, počinje Sveta Arhijerejska Liturgija u manastiru Pustinja; od 11 časova je svečana akademija u porti svetinje.
U programu učestvuju profesor dr Darko Tanasković, glumac Nebojša Milovanović, etno grupa Vasilis i folklorna sekcija Valjevske gimnazije.
Podsećamo, na dvadeset kilometara jugozapadno od Valjeva, ispod Jablanika, u selu Poćuta, skriven u kotlini zaseoka Vujnovača, smešten je manastir Pustinja, najstarija svetinja Eparhije valjevske. Sada je aktivan ženski manastir, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.
![](https://objektiva.rs/wp-content/uploads/2022/10/Manastir-Pustinja-Sveti-Jovan-Krstitelj-Krilati-FOTO-Dragan-Krunic-i-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo-2018-383x576.jpg)
Pretpostavlja se da ga je krajem XIII veka podigao kralj Dragutin (1282 – 1316). Pisani tragovi datiraju iz 1572. godine iz turskog popisa. Smatra se da su oltar i naos, koji i sada postoje, sazidani oko 1600. ktitorstvom pustinjskog jeromonaha Joakima, a da je 1622. godine crkva manastira Pustinja živopisana, o čemu svedoči natpis na zapadnom zidu iznad ulaznih vrata. U vreme igumana Janićija (Bitojevića) živopis je rađen od 15. marta do 25. juna 1622. godine. Oslikali su ga Jovan i Nikola, za koje se pretpostavlja da su poreklom iz Epira, a da su u Pustinju stigli sa Svete Gore. U vreme patrijarha Pajsija Janjevca (1614-1647) obnovljene su i podignute mnoge svetinje.
Freske u manastiru Pustinja su među najočuvanijim u severozapadnoj Srbiji i prostiru se na oko 370 kvadrata.
Lepotu freske Svetog Jovana Krstitelja, poznatu kao “Sveti Jovan Krilati” porede sa mileševskim Belim anđelom.
Sada je u manastiru zvono teško 150 kilograma postavljeno 1918. godine jer su stara zvona iz 1848. krajem Prvog svetskog rata odneli Austrougari.
Manastir Pustinja u svojoj riznici čuva dragocene relikvije, bogoslužbene ikone i knjige, ručno izrađene kivote sa česticama moštiju Svetih Kozme i Damjana i Svetog Teodora Tirona, delove odežde Svetog Nektarija Eginskog, Svete Katarine Sinajske i drveni krst osvećen na Grobu Gospodnjem.
Takođe, kulturno – istorijsko dobro od izuzetnog značaja predstavljaju Crkvene matične knjige, koje je digitalizovao Istorijski arhiv Valjevo, a čuvaju zapise od 1837. U manastiru Pustinja počeli su da ih vode sveštenici Nikola Davidović i Partenije Jakovljević.
![Manastir-Pustinja-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg](https://objektiva.rs/wp-content/uploads/2022/10/24-09-2017-Manastir-Pustinja-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg)
Slabija pristupačnost doprinela je da mnogi nisu upoznati sa lepotama manastira Pustinja, kao i predela u kom je podignut.
Početkom ’60. godina prošlog veka urađen je put, a obimnija restauracija u prvoj polovini ’70. kada je živopis, u znatnoj meri, vraćen u prvobitno stanje. U vreme Episkopa Jovana (Velimirovića) iz Lelića, godine 1986. podignut je spratni konak, a porta ograđena kamenim zidom sa velikim ulazom. Uz blagoslov Episkopa valjevskog Milutina (Kneževića) 2017. godine, pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valjevo, obavljena je obnova šindre, greda i patosa u crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice. Dugogodišnji iguman manastira Ostrog, Episkop Jovan (Purić) pomogao je izgradnju manastirske kapele posvećene Svetom Vasiliju Ostroškom na zapadnom obodu porte.
![Manastir-Pustinja-Crkvica-novembar-2014-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg](https://objektiva.rs/wp-content/uploads/2022/10/Manastir-Pustinja-Crkvica-novembar-2014-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg)
Manastir Pustinja nalazi se na putnom pravcu Valjevo – Bajina Bašta, u Poćuti, gde se odvaja asfaltiran okomit put prema kotlini u kojoj je, u gustoj šumi, na desnoj obali klisure reke Jablanice ispod Jablanika, kao sedefni biser, skriven Manastir Pustinja, iznad kog se uzdižu Orlovača i Bela stena. U raskošnom prirodnom okruženju nedaleko od manastirske porte je izvor Mlakovac, dok je još jedan izvor na ulazu u portu gde je 1902. godine napravljena česma. Uz cvetne leje u manastirskoj porti je i bor, posađen 1848. godine, svrstan u spomenike prirode.