19/03/2024
Najnovije vesti
Manastir-Pustinja-Sveti-Jovan-Krstitelj-Krilati-FOTO-Dragan-Krunic-i-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo-2018.jpg

ČETIRI VEKA ŽIVOPISA MANASTIRA PUSTINJA KOD VALJEVA

Autor 20/10/2022

Povodom velikog jubileja, Eparhija valjevska predvođena duhovnim ocem, Preosvećenim Episkopom Isihijem, priredila je prigodan program obeležavanja 400 godina živopisa manastira Pustinja.

U subotu, 22. oktobra, od 19 časova, u Narodnom muzeju Valjevo biće otvorena izložba.

Sutradan, u nedelju, 23. oktobra, u 8 sati i 30 minuta, počinje Sveta Arhijerejska Liturgija u manastiru Pustinja; od 11 časova je svečana akademija u porti svetinje.

U programu učestvuju profesor dr Darko Tanasković, glumac Nebojša Milovanović, etno grupa Vasilis i folklorna sekcija Valjevske gimnazije.

Podsećamo, na dvadeset kilometara jugozapadno od Valjeva, ispod Jablanika, u selu Poćuta, skriven u kotlini zaseoka Vujnovača, smešten je manastir Pustinja, najstarija svetinja Eparhije valjevske. Sada je aktivan ženski manastir, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Freska Sveti Jovan Krilati FOTO Dragan Krunić

Pretpostavlja se da ga je krajem XIII veka podigao kralj Dragutin (1282 – 1316). Pisani tragovi datiraju iz 1572. godine iz turskog popisa. Smatra se da su oltar i naos, koji i sada postoje, sazidani oko 1600. ktitorstvom pustinjskog jeromonaha Joakima, a da je 1622. godine crkva manastira Pustinja živopisana, o čemu svedoči natpis na zapadnom zidu iznad ulaznih vrata. U vreme igumana Janićija (Bitojevića) živopis je rađen od 15. marta do 25. juna 1622. godine. Oslikali su ga Jovan i Nikola, za koje se pretpostavlja da su poreklom iz Epira, a da su u Pustinju stigli sa Svete Gore. U vreme patrijarha Pajsija Janjevca (1614-1647) obnovljene su i podignute mnoge svetinje.

Freske u manastiru Pustinja su među najočuvanijim u severozapadnoj Srbiji i prostiru se na oko 370 kvadrata.

Lepotu freske Svetog Jovana Krstitelja, poznatu kao “Sveti Jovan Krilati” porede sa mileševskim Belim anđelom.

Sada je u manastiru zvono teško 150 kilograma postavljeno 1918. godine jer su stara zvona iz 1848. krajem Prvog svetskog rata odneli Austrougari.

Manastir Pustinja u svojoj riznici čuva dragocene relikvije, bogoslužbene ikone i knjige, ručno izrađene kivote sa česticama moštiju Svetih Kozme i Damjana i Svetog Teodora Tirona, delove odežde Svetog Nektarija Eginskog, Svete Katarine Sinajske i drveni krst osvećen na Grobu Gospodnjem.

Takođe, kulturno – istorijsko dobro od izuzetnog značaja predstavljaju Crkvene matične knjige, koje je digitalizovao Istorijski arhiv Valjevo, a čuvaju zapise od 1837. U manastiru Pustinja počeli su da ih vode sveštenici Nikola Davidović i Partenije Jakovljević.

Manastir-Pustinja-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg
Manastir Pustinja FOTO Dragan Krunić Objektiva.rs

Slabija pristupačnost doprinela je da mnogi nisu upoznati sa lepotama manastira Pustinja, kao i predela u kom je podignut.

Početkom ’60. godina prošlog veka urađen je put, a obimnija restauracija u prvoj polovini ’70. kada je živopis, u znatnoj meri, vraćen u prvobitno stanje. U vreme Episkopa Jovana (Velimirovića) iz Lelića, godine 1986. podignut je spratni konak, a porta ograđena kamenim zidom sa velikim ulazom. Uz blagoslov Episkopa valjevskog Milutina (Kneževića) 2017. godine, pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valjevo, obavljena je obnova šindre, greda i patosa u crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice. Dugogodišnji iguman manastira Ostrog, Episkop Jovan (Purić) pomogao je izgradnju manastirske kapele posvećene Svetom Vasiliju Ostroškom na zapadnom obodu porte.

Manastir-Pustinja-Crkvica-novembar-2014-FOTO-Dragan-Krunic-Objektiva.rs-Valjevo.jpg
Manastir Pustinja FOTO Dragan Krunić Objektiva.rs

Manastir Pustinja nalazi se na putnom pravcu Valjevo – Bajina Bašta, u Poćuti, gde se odvaja asfaltiran okomit put prema kotlini u kojoj je, u gustoj šumi, na desnoj obali klisure reke Jablanice ispod Jablanika, kao sedefni biser, skriven Manastir Pustinja, iznad kog se uzdižu Orlovača i Bela stena. U raskošnom prirodnom okruženju nedaleko od manastirske porte je izvor Mlakovac, dok je još jedan izvor na ulazu u portu gde je 1902. godine napravljena česma. Uz cvetne leje u manastirskoj porti je i bor, posađen 1848. godine, svrstan u spomenike prirode.