19/03/2024
Najnovije vesti
21-11-2022-izlozba-Cija-je-mustra-becka-ucenici-c.jpg Tehnička škola izložba nemački jezik foto Dušica Rajevac Objektiva.rs Valjevo učenici

OTVORENA IZLOŽBA U TEHNIČKOJ “ČIJA JE MUSTRA BEČKA?”

Autor 22/11/2022

U saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom u Tehničkoj školi je juče, 21. novembra 2022. godine otvorena izložba duhovitog naziva “Čija je mustra bečka?”.

Na 12 plakata predstavljeni su austrijacizmi koji se koriste u srpskom jeziku. Za dizajn plakata bila je zadužena Milica Đoković, dok je ilustracije uradio Marko Šerer, naznačava profesorka nemačkog jezika, Dušica Rajevac.

“Nemački jezik ima tri varijeteta – tzv. nemački, austrijski i švajcarski, koji se dalje granaju u različite dijalekte. Godine 1951. je prvi put izdat “Austrijski rečnik” (Das österreichische Wörterbuch) sa oko 20.000 reči karakterističnih za austrijski varijetet.

Fraze i izdvojene reči, bogato ilustrovane, koje su ispisane na plakatima deo su nemačkog jezika, ali sa osobenostima koje se samo mogu pronaći i čuti u Austriji i njihovom rečniku.

Koliki je uticaj jezika svedoči i to da se mnogi izrazi i fraze iz jednog govornog područuja prenose u drugo, ne samo u okviru zemalja koje pripadaju istoj jezičkoj porodici, već i mnogo dalje. Pored jezičkog preplitanja, veliko je povezivanje i na polju kulture.

Ova izložba otkriva koliko ima jezičkih raznolikosti i sličnosti. Često u svakodnevnom govoru koristimo neke izraze i fraze, a da ne pomislimo na njihove korene. 

Paradajz, karfiol, bankomat, palačinke, krigla, fijaker, šuster, bluza, šminka, fen, vikleri, šnala, štikla, veš-mašina, šporet, špajz, kifla, pereca, knedle, štrudla, dinstanje, kugla, šnit, torta, kelner, flaša i šank samo su neki od mnoštva germanizama u našem jeziku.
Germanizmi su reči preuzete iz nemačkog jezika i prilagođene drugom jeziku. Posebno su karakteristični za jezike naroda koji su bili pod vlašću austrougarskog carstva ili pod uticajem germanske kulture.

Profesorka nemačkog jezika sa kolegama prilikom otvaranja izložbe u holu Tehničke škole u Valjevu

Razdoblje najsnažnijeg nemačkog uticaja na srpsku kulturu i jezik bili su 18. i 19. vek i prva polovina 20. veka.  Brojna nemačka manjina, koja je sve do kraja II svetskog rata živela u Vojvodini, kao i naši ljudi koji su se u poslednja dva veka školovali ili na drugi način obrazovali, obučavali ili radili u zemljama nemačkog nemačkog govornog područja, doprineli su uticaju nemačkog na srpski jezik. Ovaj uticaj se nastavio i šezdesetih godina prošlog veka, pa do naših dana. Više stotina hiljada naših ljudi potražili su i našli posao u zemljama nemačkog govornog područja.

Uticaji nemačkog jezika odvijao se i preko prevoda naučne literature i lepe književnosti, čime je naš leksički fond obogaćen najvećim delom kalkovima, termin koji je u upotrebi da bi označio stvaranje novih reči u jednom jeziku po ugledu na reči iz drugih jezika, ali je primetan i u sintaksičkim strukturama.

Germanizmi u srpskom jeziku zanimljiv su predmet istraživanja i za germanistiku i za slavistiku, a naročito za tzv. germanoslavistiku – disiciplinu koja se bavi upravo nemačko – slovenskim istorijskim, kulturnim, književnim i jezičkim vezama.

Postoje brojni naučni radovi, koji se bave ovom temom. Jedan od prvih istraživača bio je akademik dr Miloš Trivunac (1876-1944), osnivač Katedre za nemački jezik i književnost i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu od njenog osnivanja 1905. pa sve do 1944. godine.

Germanizmi su zanimljivi i za izučavanje u  školama na nastavi srpskog i nemačkog jezika. Na primer delo Stevana Sremca “Pop Ćira i pop Spira” vrvi od germanizama što je odraz multikulturalnosti prostora u kom junaci žive.

21-11-2022-izlozba-Cija-je-mustra-becka-ucenici-zapisite-germanizam-c.jpg učenici Tehnička škola članovi sekcije nemački jezik interaktivna izložba foto profesorka Dušica Rajevac Objektiva.rs Valjevo
Aktivno učešće u izložbi “Čija je mustra bečka?” koja u Tehničkoj školi u Valjevu traje do 5. decembra

Na časovima nemačkog jezika izučavamo poreklo reči. U našem jeziku ima preko trideset hiljada istih ili sličnih reči koje su preuzete iz nemačkog jezika ili je reč o internacionalizmima, pa ovu mešavinu nemačkog i srpskog zovemo Derbisch (derbiš), reč koja je nastala od nemačkih naziva za nemački (Deutsch – dojč) i srpski jezik (Serbisch – zerbiš).

Članovi sekcije nemačkog jezika dali su svoj doprinos izložbi i napravili su pano o nemačkom jeziku i germanizmima kod nas i u svetu,” rekla je profesorka nemačkog jezika, Dušica Rajevac koja svoje učenike interesantnim pristupom nastavi i radom sekcija uvek podstiče da savladaju strane jezike. 

Izložba “Čija je mustra bečka?”, pripremljena u saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom iz Beograda, u holu Tehničke škole u Valjevu otvorena je za posetioce do 5. decembra 2022. godine.