19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Zdravstvo
  • PREVENTIVA KAO NAJBOLJI IZBOR KOD KUĆE I PRI PUTOVANJIMA
Zavod za javno zdravlje Valjevo foto Dragan Krunic oktobar 2021 godine Objektiva.rs Valjevo

PREVENTIVA KAO NAJBOLJI IZBOR KOD KUĆE I PRI PUTOVANJIMA

Autor 16/06/2022

U zdravstvenim ustanovama na području Kolubarskog okruga dnevno biva pregledan veći broj osoba, može se reći, zbog različitih tegoba.

Tim povodom, Objektiva.rs iz Valjeva razgovara sa epidemiologom, dr Biljanom Rajković, načelnicom Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Zavodu za javno zdravlje Valjevo.

Na pitanje da li pored COVID-19 sada ima pojave gripa i drugih infekcija karakterističnih za period godine, koji su njihovi uzročnici i šta i dalje uslovljava relativno veliki broj pregleda, dr Biljana Rajković objašnjava:

– Ukupan broj testiranih sumnji na kovid na nedeljnom nivou je u blagom opadanju.

Na našem podneblju nije karakterističan visoka aktivnost virusa gripa u junu mesecu. Integrisan virusološki nadzor u sezoni 2021/2022 se vrši nad virusima gripa SARS-Cov-2.

U ovoj sezoni laboratorijski je dokazan virus gripa iz uzoraka bolnički lečene dece sa područja Osečine (u aprilu, tip AN3) i Valjeva (u maju,tip B). Verovatno su infekcije izazvane uobičajenim respiratornim virusima , ali se oni rutinski ne prate. Nije bilo prijavljenih uzročnika iz mikrobioloških laboratorija.

Njihovom širenju pogoduje i prestanak mera ograničenja kretanja i boravak u zatvorenom.

* Da li velikom broju pregleda, u izvesnoj meri, doprinose i česte i nagle promene vremena, i kako se to odražava na zdravlje i dece i odraslih?

– Velike i česte oscilacije u spoljnoj temperaturi vazduha najčešće su faktor rizika za akutne infekcije, ali i pogoršanja hroničnih bolesti srca, pluća i dr. Posebno osetljive kategorije stanovništva su mala deca, trudnice, stari, hronično oboleli pacijenti.

* Na šta posebno obratiti pažnju u ovom periodu godine; pored Covid-19, da li su to stomačni virusi, sunčanica i slične tegobe?

– Prevencija crevnih zaraznih bolesti se javljaju tokom cele godine, ali postaju posebno aktuelne leti – u uslovima visokih spoljnih temperatura, izmenjenog načina ishrane, mogućih poremećaja u vodosnabdevanju, putovanja, povećanja populacije insekata i glodara.

Osnovna mera je sprečavanje fekalnog zagađenja hrane i vode za piće.

Preventivne mere su:

Obezbeđivanje dovoljne količine higijenski ispravne vode za sve potrebe (piće, održavanje lične i opšte higijene);

higijensko uklanjanje fekalnih i drugih otpadnih materija;

redovno održavanje higijene ruku (pranje ruku tekućom vodom i sapunom posle svakog vršenja nužde i pre svakog obeda);

zaštita gotove hrane od fekalne kontaminacije;

efikasno suzbijanje muva i drugih insekata i glodara i

zdravstveno prosvećivanje.

Hrana je veoma pogodna sredina za rast i razmnožavanje mnogih mikroorganizama, naročito leti. Najznačajnije namirnice u tom smislu su one životnjskog porekla (meso, jaja, mleko, ribe i druga morska hrana), voće i povrće, kao i njihovi proizvodi. Svako termički obrađeno jelo može se smatrati sigurnim ukoliko nije naknadno zagađeno.

Svetska zdravstvena organizacija je dala 10 zlatnih pravila za pripremu bezbedne hrane:

1) Odabrati bezbedan postupak obrade životnih namirnica
2) Prati ruke pre, u toku i posle pripreme hrane
3) Brižljivo i temeljno kuvati sve namirnice životinjskog porekla na temperaturi višoj od 70°C (naročito živinu, svinjetinu, jaja i jela od mesa)
4) Pripremljenu hranu odmah jesti (ne čuvati je duže od četiri sata na temperaturi kuhinje)
5) Termički obrađenu hranu brižljivo čuvati, na temperaturi višoj od 60°C ili nižoj od 10°C (najbolje na +4°C u frižideru) i to u plitkim, pokrivenim posudama, ukoliko treba da se čuva duže od 2 sata
6) Temeljno podgrejati kuvanu hranu
7) Sprečiti kontakt sirovih namirnica i termički obrađene hrane
8) Besprekorna čistoća sveg kuhinjskog pribora
9) Zaštita hrane od pristupa insekata, glodara i drugih životinja
10) Korišćenje higijenski ispravne vode.

Izlaganje organizma visokim spoljnim teperaturama može da dovede do sunčanice, toplotnog udara, toplotnih grčeva.

Što se tiče postupanja u toku toplog vremena ključno je stalno rashlađivanje okoline (provertavanje, zamračivanje), rashlađivanje tela (svetla, prozračna odeća, zaštita za glavu i oči, unos dovoljne količine vode, tuširanje), izbegavanje boravka napolju u toku najtoplijeg dela dana (od 10 do 17 časova), potpuno izbegavanje napornih fizičkih aktivnosti ili njihovo obavljanje ujutru u najhladnijem delu dana, boravak u hladu.

Letnji meseci su vezani i za čest boravak u prirodi. Potrebna je zaštita od insekata (upotreba repelenata, svetla odeća, dugi rukav i nogavice, izbegavanje boravka u staništima insekata (na površinama sa bujnom vegetacijom – zbog krpelja, u sumrak pored otvorenih vodenih površina – zbog komaraca).

* Činjenica da je znatno manji broj osoba inficiran corona virusom, ali COVID-19 je i dalje prisutan – koje su najznačajnije mere koje treba preduzimati u kontinuitetu?

Mere:

Imunizacija protiv kovida,

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za smeštaj starih lica, kao i lica koja ulaze i borave u tim ustanovama, osim korisnika u ustanovama za smeštaj starih lica, obavezno nose zaštitne maske.

Nošenje zaštitnih maski se preporučuje kod boravka u zatvorenom, u prisustvu većeg broja ljudi – svima, a naročito licima sa hroničnim bolestima, – savetuje epidemiolog, dr Biljana Rajković iz Zavoda za javno zdravlje Valjevo.