19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • KULTURA SEĆANJA NA DRUGI SVETSKI RAT
Narodni muzej Valjevo izložba povodom Dana državnosti Foto Snežana Jakovljević Krunić "Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 - 1945."

KULTURA SEĆANJA NA DRUGI SVETSKI RAT

Autor 15/02/2022

Povodom obeležavanja Dana državnosti u Galeriji Narodnog muzeja Valjevo otvorena je izložba “Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 – 1945.” pod pokroviteljstvom Ministarstva odbrane Republike Srbije, Gradova Požarevca i Valjeva.

Nastala je kao rezultat istraživanja arhivske građe Istorijskog arhiva u Požarevcu i Vojnog arhiva i Vojnog muzeja u Beogradu. Autori izložbe su dr Jasmina Nikolić i dr Marijana Mraović, Nataša Milošević Dulić i dr Dragana Miloradović.

Prilikom svečanog otvaranja, pozdravljajući prisutne, direktorka Narodnog muzeja Valjevo, Jelena Nikolić Lekić, podseća da je 14. februara prošle godine otvorena sala Drugog svetskog rata:

Ovaj sukob obeležio je istoriju 20. veka. Ovo je tema na osnovu koje procenjujemo čak i trenutak u kom se nalazimo. Brojne žrtve nas podsećaju na vreme koje ne smemo zaboraviti, ali nas i opominje na očuvanje svesti o stradanju koje se, zaista više nikada ne sme ponoviti.”

Direktorka Istorijskog arhiva u Požarevcu, dr Jasmina Nikolić, jedna od autorki izložbe napominje da su partnerski požarevački Arhiv, Narodni muzej i Grad, u saradnji sa vojnim ustanovama Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, priredili izložbu arhivskih dokumanata, fotografija i muzejskih predmeta “Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 – 1945.” Izožba je realizovana 2020. godine, povodom obeležavanja 75 godina od pobede nad fašizmom i nacizmom u Drugom svetskom ratu.

Pomenute institucije i grupa autora iz ovih institucija, imale su nameru da se učestvovanjem u obeležavanju ovog istrijskog događaja, istoričarima koji se bave revizijom istorije Drugog svetskog rata, ponude dokazi koji mogu doprineti zaustavljanju krivotvorenja činjenica, ali i oda poštovanje doprinosu savezničke Crvene armije, pobedi antihitlerovske koalicije.

Izložba je nastala kao rezultat istraživanja arhivske građe i kao privatnog istorijskog izvora, prvenstveno u fondovima i zbirkama Vojnog arhiva i Vojnog muzeja, Istorijskog arhiva Požarevac, i upravo ta arhivska dokumenta i fotografije, faktografski oslikavaju delovanje jugoslovenskih partizana i borbe za oslobođenje zemlje, uspostavljanje odnosa jugoslovenske Narodnooslobodilačke vojske i Crvene armije i njihovu zajedničku ulogu u oslobađanju okupirane teritorije Srbije, ali, sa druge strane oslikavaju i okupaciju zemlje i sudbinu izbeglica i ratnih zarobljenika u nemačkim vojnim logorima i stradanje civilnog stanovništva.”

Autorke su, na sistematizovan način, za izložbu odabrale 160 arhivskih fotografija, 80 dokumenata iz 30 fondova i zbirki koje su čuvane u 13 ustanova kulture u sedam gradova u Srbiji. Upotpunjena je predmetima iz fundusa Vojnog muzeja u Beogradu, odlikovanjima, ratnim zastavama jedininica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, vojnim naoružanjem i opremom, delovima ratnih uniformi i odeće, kao i iz Narodnog muzeja u Požarevcu.

U metodološkom smislu, izložba objedinjava dve celine: ratna slika Srbije i druga je borba za oslobođenje od 1941 – 1945. godine i saradnja NOV sa Crvenom armijom.

Prema rečima dr Jasmine Nikolić, u okviru prve izložbene celine, zaokružene su tri posebne teme: okupacija Srbije i organizovanje nemačkog upravnog i vojnog aparata u Srbiji; zatim, stradanje civilnog stanovništva u odmazdama i u logorima na teritoriji okupirane Srbije i sudbina ratnih zarobljenika u nemačkim vojnim logorima, u okviru koje je analiziran status ratnih zarobljenika Vojske Kraljevine Jugoslavije, položaj srpskih oficira u nemačkom zarobljeništvu od 1941. do 1944. godine i oslobađanje ratnih zarobljenika iz nemačkih vojnih logora u proleće 1945. godine.

U okviru druge tematske izložbene celine Borba za oslobođenje Srbije od 1941. do 1945. godine i saradnja NOV Jugoslavije sa Crvenom armijom, zaokruženo je nekoliko tema o odnosima Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, Komunističke partije Jugoslavije i Kominterne u 1940. i ’41. godini, zatim NOV u periodu od 1942 – 44. godine i borba KPJ za revolucionarno osvajanje vlasti. Takođe, prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju i završne operacije za oslobođenje zemlje u 1944. i ’45. godini i učešće sovjetske i jugoslovenske vojske u borbama za Beograd i proboj Sremskog fronta i završne operacije u 1945. godini.

U rezimeu izlaganja, dr Jasmina Nikolić, napominje da je savremeno evropsko društvo izgrađeno zahvaljujući pobedi antifašističke koalicije u Drugom svetskom ratu. Ideologija je utemeljena na verovanju u progres koji donose nauka, obrazovanje, uspostavljanje vlasti naroda i borba protiv nejednakosti ljudi.

General – potpukovnik profesor dr Goran Radovanović i dr Jasmina Nikolić

Čovečanstvo se seća samo onoga što može da smesti u okvir kolektivnog pamćenja. Ova izložba, kao svojevrsni oblik komunikacije, ima koncept da se istorijskim dokumentima i fotografijama da doprinos kulturi sećanja i pamćenja,” zaključila je dr Jasmina Nikolić, jedna od autorki izložbe, otvorene u Galeriji Narodnog muzeja u Valjevu.

Recenzenti izložbe i studijskog kataloga su direktor Istorijskog instituta Beograd, Aleksandar Rastović i rektor Univerziteta odbrane Srbije, general – potpukovnik profesor dr Goran Radovanović, koji je svečano otvorio izložbu “Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 – 1945.”

U svojoj dugoj istoriji, Srbija je prolazila kroz različite periode, menjala se i jačala. Sretenje je jedan od najsvetlijih praznika koji, u političkom, kulturnom, istorijskom i vojnom kalendaru Srbije slavimo kao Dan ustavnosti i slobodarskih tradicija našeg naroda.

Srbija, na žalost, u svojoj istoriji pamti brojne oslobodilačke ratove, a jedan od onih koji je zabeležen kao jedan od najbolnijih za srpski narod, kako u nacionalnoj, tako i u opštoj istoriji, je i Drugi svetski rat.

Ne možemo, a da se ne podsetimo svih poginulih boraca, stradalih rodoljuba u periodu od 1941. do 1945. godine, ne samo na našim prostorima, već i šire, u čitavom slobodarskom svetu. Zato se, s pijetetom sećamo svih onih koji su časno dali živote za slobodu naše zemlje i borbu protiv fašizma.

Oživljavati teške uspomene, otvarati stare rane, nije ni malo lako jer ožiljci ratnih stradanja, još uvek, bole. Stoga je ova izložba argumentovana autentičnim materijalnim svedočanstvima o događajima u našoj lepoj Srbiji.

Ako se osvrnemo na naziv izložbe, “Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 – 1945.” možemo postaviti pitanje: “Kakva je to ratna slika naše zemlje bila tih godina?” Odgovor je gotovo uvek isti, bez obzira o kom oslobodilačkom ratu naše otadžbine je reč – mala, hrabra zemlja, mimo svoje volje, uvučena je u rat, a ta zemlja stala je uspravno pred moćnima, ne da bi osvajala tuđe, već kako bi u duhu viševekovne slobodarske tradicije, odbranila svoje. Ona je iz takvih ratova izlazila, uvek, kao pobednik. To je ta slika Srbije, slika pobedničke Srbije.

Izložba, koju danas predstavljamo, skreće pažnju javnosti ne samo na niz važnih, političkih i ratnih događaja, već i na segmente stvarnosti, kao što su kultura, umetnost, propaganda. Ovom izložbom pokazujemo da ne smemo dozvoliti da rane iz prošlosti i sećanja na Drugi svetski rat izblede. Sve dok traje naše pamćenje i pamćenje naših pokolenja, nećemo dozvoliti da zaborav prekrije te, po mnogo čemu, presudne i veoma teške godine po Srbiju.

Istovremeno, naša se uloga ne sme svoditi samo na pamćenje, već i na stalno istraživanje istorijskih istina, a sve u cilju davanja odgovora na sve izazove koji nas čekaju u vremenima koja dolaze u budućnosti.

Neka naš cilj bude mir, a ono što ćemo danas videti – svedočanstvo dela prošlosti naše Srbije, prilog miru, boljoj budućnosti i prilog kulturi. U tome nas ne sprečava sećanje na sve poginule i stradale u Drugom svetskom ratu. Neka sećanje na njih traje večno,” naglasio je rektor Univerziteta odbrane Srbije, general – potpukovnik prof. dr Goran Radovanović.

Izložba “Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu 1941 – 1945.” obuhvata arhivsku građu iz ustanova u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Vranju, kao i iz Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Narodnih muzeja u Nišu, Kragujevcu, Kraljevu i Požarevcu. U Galeriji Narodnog muzeja u Valjevu otvorena je do 5. marta 2022. godine.