19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • PREDSTAVLJENA STUDIJA “POLAZNE OSNOVE ZA TRANZICIJU KA CIRKULARNOJ EKONOMIJI” U VALJEVU
Inzenjeri-zastite-zivotne-sredine-uz-izvestaj-Objektiva.rs-govornici-Igor-Jezdimirovic-i-Gojkan-Stojinovic.jpg May 20, 2022

PREDSTAVLJENA STUDIJA “POLAZNE OSNOVE ZA TRANZICIJU KA CIRKULARNOJ EKONOMIJI” U VALJEVU

Autor 20/05/2022

Prema podacima poslednjeg popisa stanovništva, 2011. godine na teritoriji grada Valjeva živelo je 90.312 osoba; procene Republičkog zavoda za statistiku su da je danas, kao i u većini mesta u Srbiji, taj broj nešto manji – oko 84.500 osoba.

Organizovano prikupljanje komunalnog otpada uspostavljeno je za 80 – 85% teritorije grada, koji obuhvata, osim gradskog naselja Valjevo, još 77 naseljenih mesta. Na godišnjem nivou, lokalno javno -komunalno preduzeće od fizičkih lica, tj. domaćinstava preuzme i odloži u proseku oko 37.313 tona ove vrste otpada.

20-05-2022-izvestaj-Objektiva.rs-Inzenjeri-zastite-zivotne-sredine.jpg

Kada je u pitanju industrijski i komercijalni otpad, pokrivenost sakupljanja, predtretmana i procesa reciklaže otpadnih reciklabilnih materijala na teritoriji Valjeva postoji u solidnom kapacitetu i nivou opremljenosti; u gradu funkcioniše nekoliko postojenja za sakupljanje i preradu otpadnih materijala od kartona, plastike, metala i stakla.

Razvijenost lokalnog privrednog sektora potencijal je i za razvoj sistema upravljanja komercijalnim otpadom. Značajnu podršku za unapređenje poslovanja privrednih društava i preduzetnika na teritoriji Valjeva pružaju Regionalne privredne komora Kolubarsko i Mačvanskog upravnog okruga.

Tim povodom, Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije naglašava:

20 05 2022 Siniša Mitrović Privredna komora Srbije uz izveštaj Objektiva.rs
Siniša Mitrović

“Mi moramo da razmišljamo ne u performansima, o par šarenih kanti. Mi moramo da uvodimo sistemska rešenja, a to podrazumeva da budete hrabri i da saopštite da to ima svoju ekonomsku cenu, da se ne može upravljati otpadom sa 350 dinara po domaćinstvu, da morate da shvatite da je to deo jedne ekonomije koja će doći, a onda činite to da prljate teritoriju i imate divlju deponiju koja ima svoju eksternalije.

Znači, moramo uvoditi sistemske mere: brz redizajn javno – komunalnog sektora. Nismo protiv toga da deo privatnog kapitala ulazi u javno – komunalni sektor, jedino moguće rešenje da se rekonstruiše i vozni parke i infrastruktura i sudovi za odlaganje i da se ide na kvalitetna rešenja. Inače ćemo svaku godinu provoditi, uglavnom, u performansima. Ovo nije školica u kojoj možete da idete po modelu “više cveća – manje smeća” već, jednostavno, od ovoga morate da razvijate – biznis.

Zašto Valjevo nema urbanog klimatologa koji bi predviđao, ako su toliko visoke temperature – to su ta urbana ostrva pregrevanja. Znači, moramo da shvatimo kako organizovati život u gradu. Veliki je i gubitak vode. Znači, moramo da shvatimo da su resursi ti koji se ne mogu više nadoknaditi. Zbog toga mislim da sistemska rešenja u institucijama sa građanima mogu da daju proviziju,” zaključuje Mitrović.

Koje još prilike postoje u gradu na četiri reke i kako ih iskoristiti na način koji zadovoljava potrebe stanovništva i privrede, ali i čuva prirodne resurese i životnu sredinu, možete pronaći u publikaciji “Polazne osnove za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji u Valjevu” i povodom prezentacije, Igor Jezdimirović, predsednik Udruženja Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada, naglašava:

“Ključ u istraživanju koje smo sproveli jeste da sagledamo koji su to potencijali koje jedna lokalna zajednica ima da pređe sa modela linearne ekonomije, tačnije korišćenja resursa iz prirode, na cirkularnu ekonomiju koja će od nas tržiti značajan resurs, a to je – znanje jer ono što će nama faliti u celom sistemu prelaska na cirkularnu ekonomiju, jeste shvatanje procesa koji se oko nas dešavaju, resursa koji su nam potrebni i mogućnosti koje možemo da iskoristimo. Tako da smo, i u samoj studiji koja je rađena, posmatrali asprkat koji se odnosi na komunalni otpad, ono što proizvode firme i preduzetnici, i sa druge strane, ono što se odnosi na komunalni otpad, ono što svako od nas, svakoga dana, proizvodi.

Inzenjeri-zastite-zivotne-sredine-uz-izvestaj-Objektiva.rs-govornici-Igor-Jezdimirovic-i-Gojkan-Stojinovic.jpg May 20, 2022
Igor Jezdimirović i Gojkan Stojinović (sa desna u levo)

U skladu sa time, ono što smo mogli da uradimo kroz to istraživanje, je pre svega ono što privrednici u Valjevu vide kao prepreku na putu cirkularne ekonomije, jeste nerazumevanje cirkularne ekonomije, kako među građanima, tako i među privrednicima jer vrlo često nismo svesni da ono što nam predstavlja opterećenje u vezi otpada, može da bude ulazna sirovina za nekog drugog, koji upravo od te sirovine može da napravi svoj proizvod.

Ključno u tom delu jeste dobra komunikacija i znanje oko toga koje vrste nus proizvoda će neki drugi subjekat imati i pouzdanost da na to možete računati kao na resurs.

Danas, sa svim ovim dešavanjima i, sa druge strane, velikim problemima koji nastaju u prenosu resursa sa jedne na drugu lokaciju, primorani smo da se baziramo lokalno, misleći i o tome na koji način možemo resurse koji postoje da iskoristimo, lokalno potrebno. To je iz više razloga dobro jer nas tera da seokrenemo resursima koje smo do juče smatrali suvišnim i bacali ih, a sa druge strane je dobro jer ćemo na taj način moći da utičemo i na smanjenje efekata staklene bašte, smanjenje transporta,” kaže Jezdimirović, uz napomenu da se suočavaju sa nedostatkom razumevanja procesa, samim tim i podrške za prelazak na cirkularnu ekonomiju.

Izrada studije deo je projekta “Zeleni inkubator”, koji sprovodi “Beogradska otvorena škola” sa partnerima “Mladi istraživači Srbije” i “Inženjeri zaštite životne sredine”, uz finansijsku podršku Evropske unije.