27/04/2024
Najnovije vesti

Položeni venci povodom 25. godišnjice bombardovanja

Autor 24/03/2024

Predsednica Skupštine Valjeva sa predstavnicima lokalne uprave i Vojske Srbije položili su vence na spomenik pilotu Milenku Pavloviću i na spomenik stradalima u ratovima 1991 – 1999. godine, povodom 25. godišnjice od početka agresije na SRJ, 24. mata – Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju.

Tim povodom, predsednica Skupštine grada Valjeva, profesor dr Snežana Rakić je podsetila da su na današnji dan pre 25 godina, 24. marta 1999. godine, počeli vazdušni udari NATO na Saveznu republiku Jugoslaviju. Agresija je trajala 78 dana.

“Stradalo je 2.500 civila, 79 dece. Za nas će to uvek biti zločin. Bili smo suočeni sa najvećom vojnom silom na svetu, sa koalicijom bogatih i moćnih. Sa 22 tone bombi i raketa i njihovim jasnim ciljem da nam oduzmu deo naše teritorije.

Bombardovanje Valjeva je počelo 14. aprila 1999. godine, u kome je poginulo troje Valjevaca, dok je povređeno više od 50 građana. Naš grad je pretrpeo ogromna materijalna razaranja.

Živeti u prošlosti, zarad prošlosti, nema smisla. Ali, živeti prošlost zarad bolje budućnosti, uvek ima. Zgrade, kuće, mostove, škole, bolnice sve ćemo da obnovimo i napravimo novo, ali ljudske živote nikada nećemo, niti smemo, zaboraviti.

Danas obeležavamo Dan sećanja na stradale u NATO agresiji. I posle 25 godina, sećanje na hrabrost, požrtvovanost, nesebičnost, junaštvo pilota pukovnika Milenka Pavlovića ne bledi, već samo jača. Pukovnik Pavlović je poginuo braneći svoju otadžbinu, izražavajući najsvetiji čin, žrtvujući sebe za odbranu naroda. Zato je obaveza svih nas da čuvamo uspomenu i sećanje na sve one koji su dali najvrednije što su imali, svoje živote, za odbranu zemlje i naroda”, rekla je predsednica Skupštine grada Valjeva, prof. dr Snežana Rakić.

Vence su položili i predstavnici desničarskih političkih partija: Narodna stranka, POKS, Dveri, Monarhistički klub i stranka BUNT – Prava Srbija.

Podsećanja radi, naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada Generalni sekretar NATO, komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku. Prvi put takva akcija je počela bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Obrazloženje za napad na SRJ bili su neuspešni pregovori u Rambujeu i Parizu o budućem statusu Kosova i Metohije. Odluku SRJ da neprihvata strane trupe, uz predlog da snage UN nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je iskoristio i 24. marta 1999. godine, u 1940 napao SRJ, u čemu je učestvovalo 19 država Alijanse.

Tokom 78 dana lansirano je 1300 krstarećih raketa, 37.000 kasetnih bombi. Uništeno je i oštećeno 25000 stambenih objekata, razoreno 470 kilometara puteva i 595 km pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, a 38 ih je srušeno.