19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • NACIONALNI KONVENT U VALJEVU: GUBITAK MILIJARDA EVRA GODIŠNJE JER NISMO ČLANICA EU
Nacionalni-konvent-o-EU-logo-27-06-2022 Valjevo Objektiva.rs

NACIONALNI KONVENT U VALJEVU: GUBITAK MILIJARDA EVRA GODIŠNJE JER NISMO ČLANICA EU

Autor 10/07/2022

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji održao je skup sa predstavnicima valjevskih medija i organizacija civilnog društva o pitanjima od značaja za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Nacionalni konvent povezuje preko 750 domaćih organizacija i funkcioniše kao spona između Evropske unije, vlade Srbije i građana u svim fazama pregovaračkog procesa. Svoj rad je bazirao na tome da proces evrointegracija približi građnima, kako bi najšira javnost u Srbiji uvidela šta bi naša zemlja dobila pristupanjem Evropskoj uniji.

Valjevka, Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa, angažovana u Nacionalnom konventu od 2006. godine, govorila je o aktuelnim pitanjima koje proizilaze iz procesa pristupanja Srbije EU, kao i o tome koji su glavni uzroci stagnacije Srbije na putu prema Evropskoj uniji.

Srbija, kao što svi znamo, već duže od dve decenije jeste kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i u pregovorima se nalazi na pola puta otvaranja Poglavlja. Nešto više od polovine je otvoreno, samo dva su zatvorena, koja se tiču obrazovanja i nauke. U principu nakon ovog poslednjeg Samita Evropske unije, koji je prošle nedelje održan u Briselu, možemo da konstatujemo da Srbija ponovo stagnira, kao i sve druge zemlje Zapadnog Balkana koje nisu dobile potvrdu od EU da mogu u ovom procesu da se kreću dalje.

Nataša Dragojlović u Valjevu

To za nas kao građane koji se zalažu za što brže priključivanje Srbije Evropskoj unji – nije dobra vest, i kao civilno društvo trudimo se da pomognemo Vladi, i da utičemo da se reforme, koje su neophodne da bi se Srbija kretala brže ka članstvu u EU, sprovode efikasnije.

Kao što znate izbori su bili u aprilu, vlada, još uvek, nije formirana, niti parlamentarna većina, što dodatno otežava stvari na daljem usvajanju pregovaračkih pozicija, realizaciji strategija i akcionih planova, tako da imamo utisak, kao posle svakog izbornog procesa, da je to izgubljena godina, a Srbija zaista više nema vremena za gubljenje.

Ova najnovija kriza u Ukrajini pokazala je kako, kada se promene međunarodne okolnosti, zapravo može da se dogodi da države koje su kandidati za članstvo naiđu na neke potpuno nove prepreke, da se fokus EU pomeri na krizna žarišta, kakvo je sada Ukrajina, i videli smo da je ona, zajedno sa Moldavijom, dobijaju status kandidata, dok države Zapadnog Balkana koje su prirodni saveznici, nisu dobile nikakav pozitivan signal iz Brisela.

Mi se sada nadamo da će se, u decembru, situacija promeniti i da će Srbija nastaviti dalje da otvara klastere, po novoj metodologiji, i da pruža dokaze da je ovaj put rešena da, što brže, postane punopravna članica EU.

Nacionalni-konvent-o-EU

Nadamo se svi da će, ono što su bile glavne prepreke, a na žalost i ostale su, a reč je, pre svega, o vladavini prava i Poglavlju 23, zatim o slobodi medija i slobodi govora – koja nije na zadovoljavajućem nivou, i našim pregovorima sa Kosovom. Dakle, te tri stvari ostaju najvažnije, i formalno i stvarno, i Evropska unija traži čvrste dokaze da je Srbija napravila iskorake i da su neke ključne reforme već završene.

Pitanje koje se postavlja, još od 2014. godine, kada je Rusija ušla u prvi sukob sa Ukrajinom oko Krima, to su Poglavlja 30 i 31, zapravo “Spoljnja politika”.

Evropska unija očekuje, ne samo od svojih članica, nego i od onih koji to žele da postanu, da usklađuju svoju spoljnju politiku sa spojnom politikom čitave Evropske unije, kako bi se stekao utisak da ona govori jednim glasom. I onda, kada daje pozitivne signale, kao sada prema Ukrajini, i onda – kada uvodi neke restriktivne mere, ili snakcije prema trećim zemljama“, naznačila je Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa, istakavši da Srbija stagnira u procesu pristupanja EU. Pri tome, izražava nadu da će situacija biti promenjena i da će Srbija nastaviti da otvara klastere.

Istraživanja javnog mnenja beleže značajan pad podrške građana evropskom putu, s obzirom da na činjenicu da Srbija već dugo čeka na članstvo u EU: “Sada je podrška građana 37%, uz veliki broj neodlučnih, jer slušaju različite poruke predstavnika vlasti“, navela je Dragojlović, i dodala:

Ne postoji lokalna samouprava u Srbiji u kojoj nema bar jedna tabla na kojoj za neki realizovani projekat kao što su škole, bolnice, putevi, vodovodi i tako dalje, ne piše: “Ovo je donacija građana EU.”

Srbija iz predpristupnih fondova godišnje dobija 200 miliona evra, a da je članica EU taj iznos bi bio 1,3 milijarde evra.

Dakle, kada preračunate taj gubitak od milijarde evra godišnje, dolazite i do toga koliko bi se moglo infrastrkture, škola, vrtića, puteva i svega potrebnog finansirati na dobrobit građanina Srbije, kada bi Srbija bila članica EU“, zaključila je Nataša Dragojlović.

Glavne prepreke u procesu su – vladavina prava, sloboda medija i pregovori Beograda i Prištine.

Tim pre, mediji treba da ukažu zašto je EU potrebna građanima Srbije i šta i koliko gubimo time što nismo među članicama Evropske unije.