19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • DA LI ĆEMO BITI I ŽEDNI I GLADNI
Valjevo Kolubarski ookrug -Srbija klimatske promene zagrevanje planete prenosi objektiva.rs iz Valjeva

DA LI ĆEMO BITI I ŽEDNI I GLADNI

Autor 22/01/2022

Na probleme klimatskih promena česti su komentari: “Ovo nema veze s mozgom”. Međutim, činjenice ukazuju da su proteklih sedam godina bile najtoplije u istoriji. Prošla 2021. zabeležena kao peta najtoplija, čak je i zagrejanost okeana u ’21. godini dostigla rekordan nivo.

Očito da su komentari pojedinaca – tačni jer i dalje je nastavljen porast emisije gasova sa efektom staklene bašte koje izazivaju klimatske promene (izvor: Copernicus Climate Change Service).

Dakle, pitanje je kada i da li ćemo shvatiti da su poslednji momenti da prihvatimo činjenično stanje i počnemo rešavati probleme klimatskih promena? Ili je jednostavnije mirno gledati nestanak biljnih, potom i životinjskih vrsta, strahovati od neizvesne budućnosti?!

UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA POLJOPRIVREDU

Sa Mirjanom Đorđević Gavrilović, koordinator za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije, razgovarali smo o uticaju klimatskih promena na poljoprivredne delatnosti.

Poljoprivreda Srbije u nacionalnom dohotku Srbije učestvuje sa 6 do 6,8%, a van gradskih naselja živi oko 40% stanovnika. Ovaj podatak kazuje da će klimatske promene u poljoprivredi imati direktan uticaj na veliki broj ljudi, ali indirektan na sve ostale stanovnike, pre svega zbog dostupnosti hrane.

Direktni uticaji: na kvalitet i količinu useva, pašnjaka, šuma i stoku, visoke i niske temperature, posebno u vreme zrenja; velike količine i izostanak padavina – neravnomernost padavina, grad;

Indirektni uticaji: promene kvaliteta zemljišta, dostupnosti vode, pojave štetočina i korova, novih bolesti.

Sve zajedno ima uticaj na socio – ekonomske parametre:

• gubitke u prehrambenoj proizodnji i negativne promene na tržištu poljoprivrednih proizvoda;

• smanjenje BDP-a usled smanjenja poljoprivredne proizvodnje;

• povećanje broja stanovnika ugroženih siromaštvom, usled porasta cena hrane.

Uticaj klimatskih promena

Ratarska proizvodnja – Očekivanja se posmatraju po vremenskim periodima i regionima a ukratko za nama važne kulture, predviđanja su sledeća:

Povećanje temperatura produžiće period vegetacije ozime pšenice i skratiti period vegetacije soje i kukuruza, pomeriće se početak sezone rasta unapred, u proseku između 20 i 30 dana do 2100. godine, što će uticati na vremenski raspored poljoprivrednih radova. Promene datuma cvetanja za period 2001-2030. za kukuruz, soju i ozimu pšenicu iznose nekoliko dana. Promena datuma punog zrenja, koja se kreće od 7 do 13 dana u proseku, ukazuje na ranije zrenje kukuruza, dok se kod ozime pšenice i soje ne očekuju značajnije promene. Za period 2071-2100. očekuje se ranije cvetanje kukuruza i soje, i to za više od dve nedelje. Za kukuruz vreme punog zrenja može biti i do dva meseca ranije, što može značajno uticati na kvantitet i kvalitet prinosa.

Uveliko se zapažaju promene u pogledu pojava oboljenja i štetočina što predstavlja izazov za buduće mere zaštite kultura.
Istovremeno, ranija setva može da bude značajan faktor adaptacije ovih kultura na očekivane promene klime.

Voćarska proizvodnja * Kao višegodišnje kulture, voćke su osetljivije na ekološke faktore u odnosu na druge biljne vrste. Rizik od mraza će se povećati, toplije zime dovode do ranijeg kretanja vegetacije, naročito u periodu 2071-2100. rizik od visokih temperatura (za voćke koje dobro podnose visoke temperature ostaje približan rizik ali za voćke koje lošije podnose visoke temperature, rizik se povećava na celoj teritoriji Srbije), povećanje rizika od grada, jakih vetrova.

Aktivnosti koje treba sprovesti u cilju rešavanja problema vezanih za promenu klime mogu se grupisati na sledeće:

• utvrđivanje realnog stanja u proizvodnji voća u Srbiji;

• uključivanje klimatskih projekcija i društveno-ekonomskih aspekata u procenu pogođenosti proizodnje voća;

• primena odgovarajućih agro i pomotehničkih mera;

• izbor sorti i podloga;

• rejonizacija.

Vinogradarstvo – Godine koje su bile sušne i nanele štete u poljoprivredi, kao što su 2012. i 2017. godina, pokazale su se izuzetno povoljnim za prozvodnju vina visokog kvaliteta. Ipak, visoke temperature (preko 30°S) u dužem intervalu, u fenofazi sazrevanja grožđa, mogu nepovoljno uticati na sadržaj fenolnih materija što se negativno odražava na kvalitet grožđa i vina.

Klimatski činioci imaju različit uticaj na određene sorte i klonove vinove loze koje se gaje kako u istim tako i u različitim lokalitetima gajenja, kao npr. velike količine padavina, u periodu maj – jul, mogu nepovoljno delovati u fazama cvetanja, zametanja bobice, porasta bobica i pojačati razvoj bolesti.

Najveća opasnost preti od oštećenja od grada, koja nastaju usled pojave jakih olujnih oblaka, Čija se čestina i intenzitet povećavaju, posebno imajući u vidu da kod nas nije zastupljena praksa korišćenja protivgradnih mreža, zbog čega je vinova loza izuzetno ranjiva na ove pojave.

Stočarstvo – Direktan uticaj klimatskih promena na stočarstvo se ogleda u smanjenju produktivnosti životinja kao posledica toplotnog stresa, a to je poseban problem kod preživara, zatim pogoršavanje zdravlja i dobrobiti životinja, pitanja kvaliteta proizvoda.

Indirektan uticaj se vidi u smanjenju prinosa krmnog bilja, kvaliteta hrane za životinje, učestaloj pojavi mikotoksina, pojave novih bolesti (primer nodularnog dermatitisa 2016. godine i plavog jezika) pri čemu je neophodno pratiti bolesti subtropskih predela jer se areal rasprostiranja uzročnika širi promenom klimatskih uslova.

Mere prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove
Poljoprivredni proizvođači donekle znaju i sami da prepoznaju određene mere koje treba da primene: izbor sorte, vrste, primene određene agrotehničke mere, ali Srbija svakako mora imati planirane mere adaptacije – mere prilagođavanja, koje u ovom trenutku uglavnom nedostaju u nacionalnim politikama i kreiranju budžeta. Na primer, za izbor sorti i kultura koje su otpornije na promene klime, umesto tradicionalnih sorti i kultura koje ne mogu ostvariti željene prinose dovoljne za opstanak proizvođača.

Poljoprivrednim proizvođačima svakako najveću pomoć mogu dati savetodavci, Poljoprivredna savetodavna i stručna služba Valjevo, kao regionalne službe za Kolubarsku upravni okrug https://www.psss.rs/index.php/psss/valjevo.html kao i ostala stručna lica: nezavisni privredni subjekti, instituti i organizacije, lokalne uprave i svi koji prate delatnost poljoprivrede i dešavanja u toj oblasti.

Potencijalne mere adaptacije na izmenjene klimatske uslove – Nacionalni / Regionalni nivo:

· Rana najava i upozorenje na vremenske uslove

· Sistemi osiguranja od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa

· Unapređenje efikasnosti infrastrukture za navodnjavanje

· Upravljanje poplavama i prevencija od poplava.

Na nivou farmi to su: poljoprirodni usevi, stočarstvo, vinogradarstvo i hortikultura, odnosno biljna proizvodnja i:
· Odvodnjavanje

· Poboljšanje efikasnosti navodnjavanja

· Ekološka ili organska poljoprivreda

· Modifikacija kalendara useva

– Pokrovni usevi

· Upotreba adaptiranih (tolerantnih) kultura

· Prilagođavanje termina i vrste radova

· Raznolikost i rotacija useva (plodored)

· Uzgoj stoke sa većom tolerancijom i produktivnošću

· Poboljšanje upravljanja pašom i ispašom (livada i pašnjaka)

· Poboljšanje uslova uzgoja životinja

· Prevencija bolesti stoke izazvane klimatskim promenama

· Modifikacija primene đubrenja i prskanja u jednogodišnjim i višegodišnjim zasadima

· Pomotehničke i ampelotehničke mere u voćnjacima i vinogradima

· Postavljanje plastenika

· Diverzifikacija poljoprivrednih aktivnosti.

Sve iznete činjenice su tek mali deo složene i interdisciplinarne teme kao što su klimatske promene. Poljoprivreda je samo jedan, važan deo, ali klimatske promene imaju uticaj na sve sfere živog i neživog sveta kao što su: energija, vode, šume, javno zdravlje, infrastruktura o čemu se može više pogledati i na: adaptacije.klimatskepromene.rs .

“Navedeni podaci i informacije ukazuju na značaj uključivanja aspekata promena klime u strateško planiranje i investicije.

Istovremeno, kako bi se smanjio rizik i gubici koji nastaju kao posledica promena klime, neophodno je pri kreiranju politika i mera u sektorima, kao što su vode, poljoprivreda, upravljanje šumama, energetika, izgradnja i dr. imati u vidu kakve nas klimatske karakteristike očekuju u budućnosti, a kao preduslov održivosti tih istih mera i politika.

Sa druge strane kako bi se ispitala ispravnost tog planiranja potreban je i efikasan i transparentan sistem monitoringa i izveštavanja o sprovođenju, ali i o parametrima koji ukazuju na promene klime i njene uticaje, posledice i gubitke po društvo i ekonomiju Srbije.

Što se tiče proizvodnje hrane, poljoprivrede i prehrambene industrije, veliki su izazovi pred nama. Proizvodnja hrane utiče na klimatske promene ali isto tako dosta trpi zbog negativnih uticaja. Tako je EU (nama važan partner u razmeni hrane, posebno voća i povrća) planirala određene korake.“ /Izvor: Projekat Serbia NAP/

(Upotrebljavani podaci iz projekta: Unapređenje srednjoročnog i dugoročnog planiranja mera prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove u Republici Srbiji Projekat finansira Zeleni klimatski fond (GCF), a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS).