19/03/2024
Najnovije vesti
Udruženje slabovidih i slepih osoba Grada Valjeva 15. oktobar Dan Belog štapa Foto Objektiva.rs Valjevo 2022. godine

15. OKTOBAR – DAN BELOG ŠTAPA

Autor 16/10/2022

Povodom 15. oktobra – Svetskog dana slepih i slabovidih osoba, odnosno Dana belog štapa, članovi Udruženja slabovidih i slepih priredilo je radionicu psihosocijalne podrške za svoje članove.

U Srbiji je oko 12.000 slepih i slabovidih osoba koje su članovi različitih udruženja, ali to nije kompletan broj. Slabovide i slepe osobe se svakodnevno suočavaju sa brojnim teškoćama i preprekama zbog čega je brojnim osobama nemoguće kretanje u široj životnoj zajednici, pa često bivaju nevidljive u širem društvenom okruženju.

Predsednik udruženja Milan Đurić kaže da je 15. oktobar – Dan belog štapa, datum koji obeležavaju, samo jedan dan u godini kada skrenu pažnju šire javnosti na poteškoće sa kojima se u životu suočavaju slepe i slabovide osobe.

“Naši problemi su svakodnevni. Samostalno kretanje slepih i slabovidih osoba na području grada Valjeva je u stagnaciji. Neki od bitnih razloga za to su: veliki broj vozila na ulicama, arhitektonske barijere, pandemija COVID-19 i brz tempo savremenog života koji osobe sa invaliditetom ne mogu da isprate.

Naši problemi su sve složeniji i sve ih je teže rešavati.

O njima se stalno mora govoriti i raditi na tome da se kvalitet života osoba sa invaliditetom menja podizanjem nivoa svesti, aktivnim učestvovanjem u društvenim aktivnostima, apelovanjem na društvenu zajednicu. Institucije i organizacije da imaju sluha i razumevanja za rešavanje arhitektonskih barijera i prepreka i svih drugih pitanja koje muče populaciju slabovidih i slepih koja se, na žalost, u velikom broju povećava.

Malo je naših članova koji su u mogućnosti da se samostalno kreću jer je to zaista veliki izazov i veliki rizik. Mi samo tu, i kao udruženje, trudimo se da se problemi članova reše na nivou porodice, udruženja, zajednice, institucija. Uvek smo tu da se potrudimo da uočen problem pokušamo da saniramo, da se zajednički reši.

Imamo komunikaciju sa Gradom i gradskim institucijama. Naravno, potrebno je da ta komunikacija bude veća i šira, u smislu i adaptacije prostora i urbanističkih rešenja. Da bude više aktivnosti u tom smislu, da bi ta rešenja bila adekvatna i za populaciju slepih i slabovidih i da ne bi dolazilo do nekih grešaka koje kasnije treba ispravljati, kako bi neki problemi bili prevaziđeni, na opšte zadovoljstvo.”

Udruženje je uputilo apel Gradskoj upravi da bude aktivirano zvučno obaveštenje za prelazak ulice na semaforima na centralnoj gradskoj raskrsnici Karađorđeve i Ulice Vuka Karadžića, koje duže vreme ne funkcioniše.

Očigledno je da zvučni semafori imaju višestruku funkciju i da su značajno sredstvo pomoći pri samostalnom kretanju, ne samo za slepe i slabovide osobe, već i starije sugrađane. Takođe, u centru Valjeva po trotoarima su ugrađene taktilne staze. Adaptacija javnog prostora urađena prema važećim međunarodnim standardima znatno olakšavaju kretanje slepih i slabovidih osoba. Međutim, u ostalim delovima grada nisu u mogućnosti za samostalno kretanje i zavise od drugih osoba.

Prema Đurićevim rečima, među članovima Udruženja su slepe i slabovide osobe, imaju članova sa mentalnim smetnjama i imaju starijih osoba. Posebno napominje da su članovi starijeg doba znatno vezani za životni prostor.

Mora se uzeti u obzir da slepim i slabovidim osobama izazov mogu predstavljati neke uobičajene radnje, kao što je pratiti film na nematernjem jeziku, ili samostalno pročitati željenu knjigu…

Da bi prevazišli brojne izazove, međusobno se pomažu. U udruženju priređuju različite programe. Na radionicama psihosocijalne podrške razgovaraju o životnim pitanjima, ličnim problemima, interesovanjima, emocijama, svim pitanjima sa kojima se slepe i slabovide osobe suočavaju.

“Mi razgovaramo, i međusobno, o svakodnevnim životnim problemima, pokušavamo i zajednički da ih rešimo. Često se dešava da ljudi imaju problem, ali ga nisu dovoljno svesni, ili ne mogu da ga definišu.

Uz učešće psihologa i zajedničkim razgovorom, pomažemo da bolje sagledaju i razumeju svoj problem kako bi ga lakše rešili. Ponekad pružamo i pravnu podršku.

Imamo i radno – okupacione radionice koje, u skladu sa vremenom i mogućnostima svakog pojedinčnog člana, obavljamo. To je kreativan, kao i manuelan rad. Tako da naše aktivnosti prilagođavamo i individualnom planu članova, kao i grupnom planu udruženja“, navodi predsednik udruženja, Milan Đurić.

Dodaje da, koliko su u mogućnosti, kada je prijatno vreme prirede radionice u prirodi, kao i da tokom leta posete dostupna izletišta u okolini grada. Uvek se trude da spoje lepo i korisno za sto više članova udruženja.

Tekst je pripremila redakcija Objektiva.rs u okviru projekta

“Život socijalno osetljivih populacija stanovništva”

podržanog od strane Grada Valjeva