19/03/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Vesti
  • U NOVOM VEKU VEĆ 12 OD 15 NAJTOPLIJIH GODINA U SRBIJI
Valjevo Objektiva.rs Lokalni odgovor Evropski pokret Srbija

U NOVOM VEKU VEĆ 12 OD 15 NAJTOPLIJIH GODINA U SRBIJI

Autor 13/12/2021

PROJEKTI
“Zelena agenda na lokalnom nivou” – projekat je mreže članica Evropskog pokreta u Srbiji protiv klimatskih promena koje ostavljaju sve veće posledice na naše živote.

Promene klime, praćene povećanjem intenziteta, učestalosti i rasprostranjenosti elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, nalaze se među najvećim globalnim izazovima. Klimatske promene uz ljudske aktivnosti doprinose nastanku nepovoljnih posledica na život i delatnost ljudi.

Dvanaest od 15 najtoplijih godina u Srbiji, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda registrovano je nakon 2000. godine. To ukazuje da je neophodno sprovesti aktivnosti koje bi za cilj imale podizanje ekološke osvešćenosti i potrebe delovanja sa ciljem adaptacije na klimatske promene.

Poplave nanose štete poljoprivredi i ekonomiji, ugrožavaju zdravlje I život građana, kao i suše. Stanovnici gradova Srbije su pogođeni aerozagađenjem, bukom i dejstvom klimatskih promena (porast temperature).

Lokalne sredine uglavnom ne sprovode strategije za ublažavanje uticaja klimatskih promena, ni mere za smanjenje emisije gasova sa efektima staklene bašte, po svedočenju članica Mreže Evropskog pokreta. U gradovima je umesto zelene, prisutna prekomerna gradnja, povećanje gustine javnog saobraćaja i smanjenje površina pod zelenilom. Javnost gotovo da ne učestvuje u odlučivanju kada je reč o pitanjima životne sredine. Iskustvo pokazuje da se lokalnom nivou održavaju javne rasprave o budžetu, ali bez uticaja na donošenje odluka.

Evropska unija je usvojila Pariski sporazum kojim je dogovoreno sprovođenje mera kako bi se do 2050. omogućilo da EU postane klimatski neutralno društvo. Obaveze Srbije u ovoj oblasti su definisane Poglavljem 27 – životna sredina, klimatske promene i civilna zaštita. U godišnjem izveštaju o napretku 2020 u Poglavlju 27 navodi se da je Srbija postigla izvestan nivo pripremljenosti u oblasti klimatskih promena, ali je sprovođenje tek u početnoj fazi. Usvojen je Zakon o klimatskim promenama, od ključne važnosti za smanjenje uticaja na klimatske promene i prilagođavanje.

U okviru Izveštaja o napretku navodi se da Srbija mora znatno da ojača svoje administrativne i tehničke kapacitete za sprovođenje, praćenje i izveštavanje o primeni EU propisa iz oblasti klimatskih promena, da je potrebno pojačati i aktivnosti na podizanju svesti, kao i da se mora uloži mnogo više napora u smislu prelaska na zelenu energiju i unapređenje zastarele infrastrukture. Srbija je potpisnica Zelene agende za Zapadni Balkan, u kojoj je prioritet priorieta klima, energetika i mobilnost.

Mreža Evropskog pokreta deluje kako pojedinačno u 14 lokalnih zajednica, tako i zajednički kroz razmenu iskustva, ideja i informacija, crpeći međusobno stručne kapacitete. Jedna od prednosti mreže su stručni i tehnički kapaciteti Evropskog pokreta u Srbiji, koji je i članica Međunarodnog Evropskog pokreta.

Imajući u vidu važnosti pitanja klimatskih promena i sprovođenja mera mitigacije i adaptacije na lokalnom nivou Mreža Evropskog pokreta u Srbiji uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju i implementaciju Mladih istraživača Srbije, sprovodi projekat ’’Zelena agenda na lokalnom nivou’’. Cilj projekta je da doprinese aktivnijem uključivanju organizacija civilnog društva i drugih aktera u šest gradova u sprovođenju pravnih tekovina EU u oblasti zaštite životne sredine, odnosno u segmentu klimatskih promena i primeni mera adaptacije.

Sa ovim u vezi sprovedeno je istraživanje „Šta građanke i građani misle o klimatskim promenama?“ U pitanju je istraživanje stavova stanovništva u Kraljevu, Beogradu, Leskovcu, Kruševcu, Sremskoj Mitrovici i Valjevu. Kako se ispostavilo, ispitanike najviše brine zagađenje vazduha i vodotokova. Smatraju da su je loš kvalitet vazduha koji udišemo – posledica klimatskih promena. Kao razloge ubrzanih klimatskih promena vide aktivnosti privrede i industrije. Više od tri četvrtine ispitanih strahuje od klimatskih promena i spremno je na promenu svog ponašanja. Smatraju da je rešenje u uvođenju strogih mere i zakona za očuvanje životne sredine. U isto vreme, ispitanici malo znaju o programima za smanjenje negativnih klimatskih promen, a najviše poverenja imaju ekološke organizacije i stručnjake. Kao one koji su najodgovorniji za trenutno stanje vide Vladu Srbije i vlade zemalja najvećih zagađivača. Ovom istraživanju posvetićemo zaseban tekst.

U okviru projekta planirane su aktivnosti jačanja kapaciteta članice Mreže kroz realizaciju edukativnih programa, izradu strateškog plana delovanja u ovoj oblasti, kroz jačanje partnerstva i saradnje sa lokalnim organizacijama civilnog društva (OCD) i uspostavljanja saradnje sa lokalnim organizacijama civilnog društva u ovoj oblasti.

Izvor: Krug Portal