19/03/2024
Najnovije vesti
Park-na-Pecini-stabla-obolela-15-12-2022.jpg December 15, Agrorazvoj valjevske doline

USKORO SADNJA NOVIH STABALA U PARKU NA PEĆINI

Autor 15/12/2022

Tragom objava po društvenim mrežama da su ponovo posečena stabla u parku na Pećini, duž pešačke staze, paralelno sa regionalnim putem Valjevo – Loznica pitamo nadležne iz preduzeća “Agrorazvoj valjevske doline”, koje upravlja parkovima na Vidraku i Pećini, o čemu je reč?

Prema rečima menadžmenta, u narednih desetak dana biće zasađena 33 nova stabla piramidalnog hrasta lužnjaka u parku na Pećini. Time će biti zamenjena obolela stabla trulog korena i stabala koja ugrožavaju i zdravo drveće, ali i sve šetače i prolaznike na regionalnoj saobraćajnici.

Stablo iz parka palo prema kolovozu regionalnog puta

Prethodnih dana posečena su stabla gledičije kojima su gljivice uništile korenov sistem. Iako stablo na preseku deluje zdravo, na žalost nisu bila jer su gljivice zaustavile rast biljke. Te gljivice nisu opasne ukoliko dodirujete deblo, list ili okolno tlo, ali je zbog njih istrulio veći deo korena, pa su stabla nestabilna i pretnja za sve u blizini. Već se dešavalo da su padala na obližnji put, ne samo Valjevo – Osečina, već i iz parka na Ulicu majora Ilića gde je krošnja drveta oštetila krov obližnje kuće Paramentića.

Dragutin Kuzmanović, direktor firme “Agrorazvoj valjevske doline” napominje da je površina park šume na Pećini oko 20,8 hektara i da ima oko deset hiljada stabala od čega je Elaboratom predviđeno uklanjanje 475 bolesnih stabala, a to je oko četiri odsto od ukupnog broja stabala:

“Samim uklanjanjem bolesnih stabala mi brinemo o preostalim zdravim stablima kako se zarazne bolesti i štetni insekti ne bi dalje širili. Ispunili smo sve uslove da sprovedemo sanitarnu seču u park šumi Pećina.

Hitna mera koja je naglašena u Elaboratu jeste uklanjanje celokupnog drvoreda gledičije čiji korenov sistem je zaražen. Primetne su u pridanku stabla karpofore parazitne gljive Laetiporus sulphureus, uzročnika mrke prizmatične truleži i truležnice korenovog sistema sa vidljivim insekatskim oštećenjima.

Na osnovu doznake stabala gledičije koju je uradio diplomirani inženjer šumarstva, Đorđe Čolić i obaveštenja nadležne šumarske inspekcije, ista je izvršila nadzor u park šumi Pećina 31. oktobra i tada je potvrdila doznaku stabala pri čemu je sačinila službenu belešku 909-270-322-141/2022-10. Konstatovano je loše zdravstveno stanje stabala gledičije, kao i neophodno preduzimanje mera koje su navedene u sanacionom planu.

Posle izlaska šumarske inspekcije 31. oktobra ove godine, koja je potvrdila doznačnu masu sa jasno vidljivim doznačnim žigom, pristupili smo raspisivanju Javnog poziva za uslugu obaranja i seče bolesnih stabala gledičije.”

Na osnovu javnog poziva najboju ponudu za prodaju drvnog otpada, prema jedinstvenom cenovniku “Srbijašuma”, ovdašnjem “Agrorazvoju valjevske doline” za otkup drvne mase dala je firma Biohit d.o.o. iz Osečine radi proizvodnje sečke i peleta.

Agrorazvoj-Valjevo-2022-Dragutin-Kuzmanovic-i-Dorde-Colic-Objektiva.rs-Valjevo.j
Agrorazvoj valjevske doline – direktor, Dragutin Kuzmanović i diplomirani inženjer šumarstva, Đorđe Čolić

Prihodovana sredstva su opredeljena za nabavku 33 sadnice piramidalnog hrasta lužnjaka iz zasadnika kod Kruševca. Nabavku, iz mesta čuvenog po raznovrsnom školovanom sadnom materijalu lišćara i četinara, kao i sadnju prema savremenim standardima, obaviće valjevska Erozija, kao najbolji ponuđač. Zavisno od dana dopreme, već tokom sledeće sedmice treba da budu zasađene nove sadnice, debljine od tri do tri i po santimetra, visine do tri metra, uz postavljanje zaštite i uz instalaciju savremenih sredstava za održavanje sadnica.

Prema rečima Đorđa Čolića, diplomiranog inženjera šumarstva iz firme “Agrorazvoj valjevske doline” vremenski uslovi pogoduju kasnoj jesenjoj sadnji drveća tim pre jer za narednih deset dana nisu najavljivani mrazevi.

“U ovoj fazi ukupno treba menjati 75 stabala gledičija kojima je istrulio korenov sistem. Sada sadimo 33 sadnice, a još 56 sadnica ćemo verovatno ostaviti za prolećnu sadnju. Pridržavamo se elaborata koji je uradio vrhunski tim, među čijim uglednim članovima su i profesori koji su angažovani ne samo kod nas”, naznačava Čolić, pojasnivši da su stabla trulog korena rasprostranjena na više lokacija u parku, ne samo duž pešačke staze i puta, već ih ima i na Ilidži i prema “Promaji”.

U toku ove godine uspeli smo da zasadimo 140 sadnica autohtonih lišćara, lipe, hrasta, breze, javora i jasena, a prošle godine smo zasadili 250 sadnica lišćara od kojih se primilo oko 200 sadnica. Usled nepovoljnih vremenskih prilika, snega, vetra, mraza i suše, preostali deo sadnica je pretrpeo štetu i samim tim te sadnice se nisu primile.

Želimo još jednom da napomenem da su pojedina stabla prema spoljašnjem izgledu zdrava, ali nažalost to nije slučaj. Izveštaj o zdravstvenom stanju jasno govori koliko je korenov sistem drvoreda gledičije napadnut gljivama truležnicama, pa je truo, i da je to razlog zašto stabla padaju.

Pored dva incidenta, pada drveta na vozilo u pokretu, samo pukom slučajnošću nema ljudskih žrtava”, zaključuje Čolić.

Zbog starosti i iscrpljenosti postojećih stabala, od kojih su pojedina u fazama sušenja, primena hemijskih preparata ne bi imala ikakvog efekta. Podsećamo, prvo pošumljavanje sadašnjeg parka na Vidraku i Pećini obavila je vojska 1867. godine, a sledeća sadnja breza i topoli bila je 1927. godine. U međuvremenu, sadnja i briga o zdravstvenom stanju stabala, bila je više stihijskog, nego li planskog karaktera. Sećamo se da je pre desetak godina najezda gubara uočena kada su se već uveliko razmnožili.

Park Pećina mlade sadnice proleće 2022
Park na Pećini, mlade sadnice, maj 2022.

Pri nabavci sadnog materijala posvećena je pažnja i na stanje i poreklo, a izabrane su vrste kojima odgovara ovo podneblje.

Piramidalni hras lužnjak je znatno izdržljiviji od gledičije, ali je spororastuća vrsta tako da, u narednom desetleću, treba očekivati fino razvijen drvored koji će estetski upotpuniti izgled pešačke staze, sa krošnjama koje nisu isprepletene, tako da omogućavaju prodor sunčevog svetla, ali i stvaraju prirodan zasen i barijeru prema regionalnoj saobraćajnici.

Inače, i laičkim pogledom je očigledno da obolelih i osušenih listopadnih i četinarskih stabala ima na više mesta u Valjevu, i to u Ulici majora Ilića, kao i u pešački veoma frekventnoj Ulici Jovana Dučića, zatim u Naselju oslobodioci Valjeva, kao i u “Zbratimljenim gradovima”.