19/03/2024
Najnovije vesti
zavrsna-konferencija-projekta-EP-U-susret-klimatskoj-pravdi-na-VIPOSu-23-decembra-2022-godine-u-Valjevu-prenosi-Objektiva.rs-Valjevo.jpg

PROJEKAT “U SUSRET KLIMATSKOJ PRAVDI” – VEĆ ŽIVIMO UZ KLIMATSKE PROMENE

Autor 24/12/2022

Na Akademiji strukovnih studija odseka u Valjevu danas je održana završna konferencija projekta “U susret klimatskoj pravdi”.

Tom prilikom pojedinosti o projektu su prezentovali lokalni koordinator projekta Slavica Pantić, koordinator projekta Srđan Dimitrijević, doktorand Ivana Marković održavši predavanje “Zelena perspektiva Grada Valjeva očima stručnjaka” i dr Jasmina Radonjić koja je govorila na temu “U susret lokalnim klimatskim politikama”.

Projekat realizuje Evropski pokret u Srbiji – organizacija iz Leskovca u saradnji sa organizacijama iz Mreže Evropskog pokreta u Srbiji, iz: Beograda, Kraljeva, Kruševca, Sremske Mitrovice i Valjeva, u sklopu programa “Eko-sistem” koji ostvaruju Mladi istraživači Srbije uz podršku Švedske.

Realizacija ovakvih projekata upućuje na sagledavanje teškoća izazvanih klimatskim promenama koje su već prisutne, ali ih mnogi negiraju, dok se znatan deo stanovništva na težak način suočava sa posledicama, pored ostalog naznačava lokalna koordinatorka projekta, Slavica Pantić.

“Zaista u proteklih par godina smo svi zajedno učili kakav je problem klimatskih promena, šta su uzroci, koje su posledice, kao i da se pojedinačno i organizaciono usavršimo.

Za to vreme smo naučili da mi već živimo posledice klimatskih promena, da mi u Valjevu već dugo trpimo loš kvalitet vazduha, da postoje promene u poljoprivredi i nužnost da se poljoprivredne kulture menjaju i da se drugačije organizuje poljoprivredna proizvodnja i da se drugačije organizuje život na selu,” navodi koordinatorka projekta, Slavica Pantić, uz naznaku specifičnosti karakterističnih za valjevski kraj.

“Suočeni smo sa pitanjem količine i kvalitetom vode – kada je reč o našem okrugu.To je direktna posledica klimatskih promena.To istrživanje smo uspeli da potkujemo podacima koje je radio Poljoprivredni fakultet u Beogradu koji govore o tome da će valjevski kraj, već za 50 godina, imati ozbiljan problem sa količinom vode. Već i sada postoje ozbiljni problemi, većina valjevskih sela ima probleme sa kvalitetom i količinom vode dostupnim u svakodnevnom životu,” navodi uz opis teškoća sa kojima su suočeni žitelji sela Žabari, posebno žene koje obavljaju svakodnevne poslove u domaćinstvu uz uzgoj životnja, te direktno osećaju težinu nedostatka vode, i u pogledu količine, kao i kvaliteta, a ni na koji način nisu uključene u proces odlučivanja o životu i prioritetnim potrebama u selu.

Slavica Pantić, Evropski pokret u Srbiji – Valjevo

Pri tome rezimira da su rezultati istraživanja i projektni izveštaj javno dostupni, te mogu poslužiti kao baza budućih planiranja u lokalnim organima vlasti tim pre jer je usvojen Zakon o klimatskim promenama i sada je u lokalnim sredinama neophodno usvajanje strategija u zavisnosti od specifičnosti sredine i poteškoća izazvanih klimatskim promenama.

“Mi smo pozvali predstavnike iz lokalnih organa vlasti, javnih preduzeća, Vodovoda Valjevo i ostalih firmi, ali nismo dobili ikakav odgovor.

Sada je na lokalnim zajednicama da usvoje strategije, propise, tako da građani što manje trpe posledice klimatskih promena koje očigledno već postoje. I da pronađu način da se organizuje život tako da ljudi što manje trpe, da se prilagode tim klimatskim promenama,” pojašnjava Slavica Pantić, lokalni kordinator projekta.

Srđan Dimitrijević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, organizacije u Leskovcu i koordinator projekta “U susret klimatskoj pravdi” naznačava da lekcije naučene iz projekta mogu doprineti boljem ostvarivanju i konstruktivnom podsticaju pri rešavanju bar pojedinih posledica klimatskih promena.

“Cilj je da podvučemo crtu iza urađenog i da uputimo poruke za koje smatramo da su važne za unapređivanje klimatskih politika u našim lokalnim sredinama.

Kao ljudi koji imaju duboke korene u svojim lokalnim zajednicama, mi želimo da preuzmemo odgovornost za učešće u upravljanje klimatskom krizom na lokalnom nivou.

Međutim, kada god jedan pripadnik lokalne zajednice iskaže osećaj brige za bezbednost svoje zajednice, pre svega mislim na klimatsku bezbednost, kada god želi da to nadogradi u osećaj odgovornosti, ili da izbegne osećaj panike podstaknut pojavom klimatskih promena, koje nekada vode i nasilju i manipulacijama, on se uvek suočava sa nepreglednom vertikalom klimatskih politika koje vode od politike Ujedinjenih nacija do regionalnih i lokalnih nivoa. To su politike različitoog nivoa opštosti i upotrebljivosti.

Srđan Dimitrijević, Evropski pokret u Srbiji – Leskovac

Da bismo sve te politike ugradili u svoje lokalne sredine, mi moramo da izvršimo određeno prilagođavanje. I u tom smislu mi smo kroz ovaj projekat sačinili određeni okvir koji može da posluži lokalnom građanstvu i lokalnim donosiocima odluka, kako da tu vertikalu približe sebi i učine je jasnijom i upotrebljivijom, sa stanovišta običnog pripadnika jedne lokalne zajednice.

U tom smislu, doneli smo i principe kako preuzeti odgovornost za takav proces lokalizacije. Predložili smo kriterijume kako identifikovati klimatski najranjivije grupe. Utvrdili smo određene indikatore, jedan deo je zasnovan na Pariskom sporazumu, drugi na zajednici, koji mogu da posluže za monitoring dešavanja klimatskih promena na lokalnom nivou, i doneli smo niz primera dobre prakse koji mogu da posluže da unaprede klimatske politike na lokalnim nivoima,” rekao je Srđan Dimitrijević, predsednik EP u Srbiji – Leskovac i koordinator projekta “U susret klimatskoj pravdi”.

Povodom predstavljanja projekta, Dimitrijević pojašnjava da je pod “klimatskom pravdom” podrazumevana zaštita najranjivijih koji su najviše izloženi klimatskim promenama, a najmanje su zaslužni za njih. To potvrđuje istraživanje EP iz Valjeva o životu žena iz Žbara koje sada, u XXI veku, zbog isušenih izvora i nedostatka vode, npr. veš ponovo peru na ruke.

Evropski pokret u Srbiji - Valjevo logo

“Podsetiću Vas da u poslednjih 170 godina, 50% svih loših klimatskih emisija potiče od 50 najrazvijenijih zemalja. Svi nismo u tom košu, ali možemo doći u situaciju ako neidentifikujemo klimatski ranjive grupe, da upravo one plaćaju najveći ceh. Nije pošteno,” zaključuje Srđan Dimitrijević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, organizacije u Leskovcu i koordinator projekta “U susret klimatskoj pravdi”.