
SVETA PETKA
SPC i vernici danas obeležavaju slavu Svete Petke, zaštitnice žena i čuvarkom siromašnih i bolesnih.
Svetiteljka Prepodobna mati Paraskeva rođena je oko 950. godine u gradu Epivatu između Silinavrije i Carigrada. Poreklom je iz imućne pobožne porodice. Njen brat Jevtimije se zamonašio i kasnije postao znameniti episkop Maditski.

Nakon smrti roditelja mlada Petka otišla je u Carigrad, da bi potom u Svetoj zemlji obišla sva mesta Hristove slave i stradanja, a zatim odlazi u pustinju u Jordanu gde boravi 40 godina. U starosti javio joj se anđeo, rekavši: “Ostavi pustinju i vrati se u tvoje otečestvo. Potrebno je da tamo predaš svoje telo zemlji, a dušom da se preseliš Gospodu“. Sveta Petka se vratila u Epivat gde je proživela još dve godine u molitvi i postu. Upokojila se u 11. veku.
Prema predanju, svetiteljka se u snu javila hrišćanima iz Epivata, bogatoj dami Jeftimiji i nadničaru Georgiju, koji su sanjali isti san, pa ga prepričali episkopu. Pronašli su netaknute mošti i preneli ih u hram Svetih Apostola Petra i Pavla.
Od tada, čudotvorne mošti Svete Petke prenošene su više puta. Knjeginja Milica sa kćerkom Oliverom i despoticom Jefimijom, uz ogromno požrtvovanje, uspela je da 1398. izmoli i iz Carigrada prenese mošti Svete Petke u crkvu Lazaricu u Kruševcu. Kada je kneginjin sin despot Stefan Lazarević proglasio Beograd za prestonicu, prvo ih je pohranio u Uspenjsku crkvu, potom u novu crkvu Svete Petke, sagrađenu pod tvrđavom. Od 1641. se nalaze iza Karpata u rumunskom gradu Jaši, a mali prst Svete mati Paraskeve je na Kalemegdanu.
Spomenik kulture iz XIX veka, Crkva Prenosa moštiju Svetog Nikolaja u Pričeviću, kod Valjeva, kao hramovnu slavu proslavlja Svetu Petku.