12/09/2024
Najnovije vesti
  • Home
  • Zdravstvo
  • Da voda bude još čistija – projekat Sačuvajmo Gradac! (video)
reka-Gradac-Deguric-07-2024-FoTO-Snezana-Jakovljevic-Krunic-Objektiva.rs-vesti-Valjevo-kolubarski-regiion-News-Serbie

Da voda bude još čistija – projekat Sačuvajmo Gradac! (video)

Autor 30/07/2024

Neformalna grupa Savet za čist vazduh Valjevo je od 1. maja do kraja jula, održavala projekat  Sačuvajmo Gradac! Obavljene su analize kvaliteta vode u zaštićenom području, uzorkovane na izvoru reke Gradac, u Ćelijama, na Šarenom platnu i na brana u Deguriću.

Analiza je obavljena prema fizičko – hemijskim (boja, miris, vidljive otpadne materije, pH vrednost, elektroprovodljivost na 20oC, suspendovane materije, rastvoreni kiseonik, zasićenost kiseonikom, BPK5, HPK, nitriti, amonijum jon, hloridi, gvožđe, mangan, fosfati) i mikrobiološkim parametrima (fekalni  i ukupni koliformi, crevne enterokoke, broj aerobih heterotrofa), napominje diplomirani fizikohemičar, Biljana Mladenović.

“Pozivajući se na Uredbu o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim, podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje, Sl.glasnik RS 20/2012, urađenih opštih parametara, nutritijenata i saliniteta, (bez analize organskih supstanci) rezultati pokazuju sledeće:

Reka Gradac – Uzorkovana je na četiri lokacije u dva termina. Prvo uzorkovanje je obavljeno 16. maja ove godine na lokacijama: izvor, Šareno platno, Ćelije i Degurić brana.

Za uzorke uzete na sve četiri lokacije, analize pokazuju da voda iz reke Gradac pripada po fizičko hemijskim karakteristikama I klasi voda – voda sa odličnim ekološkim statusom. Visoka koncentracija kiseonika i stepena saturacije kiseonikom (12-12,5mg/l O2 i 100-110% saturacija). Mikrobiloška nalaza u sva četiri uzorka su u I klasi kvaliteta, po broju (izuzev prisustva fekalnih koliformnih mikroorganizama).

Druga analiza, na istim lokacijama obavljena je 9. jula 2024. godine kada je urađena, pored fh i mb analize, i biološka analiza uzoraka. Prema fh parametrima svi uzorci pripadaju I klasi voda, prema mb na Šarenom platnu i u Ćelijama prema broju identifikovanih mikroorganizama svrstava se u II klasu, sa identifikovanim bakterijama fekalnog porekla (E.Coli), ali na osnovu biološke analize svi uzorci su bili sa zadovoljavajućim stepenom samoprečišćavanja.

Voda sa odličnim ekološkim statusom se može koristiti za snabdevanje vodom za piće uz prethodni tretman dezinfekcijom, u prehrambenoj industriji, za kupanje i rekreaciju.

Voda jeste neiscrpan resurs, ali uvek treba imati na umu da za preživaljavanje i opstanak nije potrebna samo velika količina vode, nego je neophodno da kvalitet te vode bude takav da ona može da se koristi”, rekla je Biljana Mladenović, dipl. fizikohemičar.

U okviru projekta Sačuvajmo Gradac uočeni su i problemi: Nepostojanje kontinualnog monitoringa; Smanjen vodostaj – uzroci: klimatske promene, zahvatanje vode za vodosnabdevanje Grada Valjeva i sela uzvodno; Veliki nanos mulja u reci – utiče na kvalitet vode u reci a time i na biljni i životinjski svet , posebno potočne pastrmke.

Pojave bujičnih tokova usled klimatskih promena, koji oštećuju infrastrukturu: erozionu branu, nelegalna gradnja, ispuštanje otpadnih voda u reku, eksploatacija šuma, bahato ponašanje pojedinih posetilaca.  

Prema navodima organizatora projekta, veoma je važno učešće građana u očuvanju i zaštiti Predela izuzetnih odlika Klisura reke Gradac.

Uspostavljanje redovnog monitoringa kvaliteta vode u reci Gradac u saradnji i koordinaciji Ekološkog društva Gradac – upravljačem ovog prirodnog dobra, u cilju zastite biodiverziteta ovog zaštičenog područja i zdravlja ljudi, obzirom da iz reke Gradac JKP Vodovod Valjevo zahvata vodu za piće stanovnika grada Valjeva, dok dalje uzvodno od pomenutog vodozahvata, stanovnici okolnih sela Belić, Degurić, Kovačice, Brangović zahvataju vodu iz reke Gradac za svoje potrebe. Takođe i zdravlja ljudi – ljubitelja prirode koji pored kampera, turista i kupača, posećuju ovu reku.

Sadnja stabala topole u priobalju reke Gradac u cilju adekvatnog odgovora na klimatske promene i odbranu od poplava.

Kroz realizaciju ovog projekta, Savet za čist vazduh Valjevo je postao neformalna grupa koja se bavi i širim spektrom zaštite prirode, ne samo pitanjima zagađenjem vazduha; pri tome ostvarivši saradnju sa EKOD Gradac, upravljačem Predela izuzetnih odlika (PIO) Klisura reke Gradac.

Izvršena je analiza kvaliteta površinske vode reke Gradac i obezbeđeni podaci iz akreditovane laboratorije – Zavod za javno zdravlje Valjevo. Sredinom maja, potom i početkom jula ZZJZ Valjevo je uzorkovao vodu i uradio ukupno osam analiza – fizičko hemijskih, bioloških i mikrobioloških analiza na četiri lokacije u okviru zaštićenog dobra. Javnosti su prezentovani rezultati analiza vode reke Gradac u zaštićenom dobru, koje posećuju inostrani i domaći ljubitelji prirode, kupači, kamperi.

VIZUAL-IZVOR-Savet-za-cist-vazduh-Postavjena-info-tabla-na-Sarenom-platnu-Gradac-Valjevo-07-2024-prenosi-Objektiva.rs-vesti-kolubarski-region-News-Serbie
Izvor – Savet za čist vazduh

U okviru projekta, izrađene su i postavljene dve informativne table na Šarenom platnu i u Ćelijama. Time su označena dva mesta za kampovanje u zaštićenom dobru.

Na info tablama istaknuta su i pravila ponašanja tokom kampovanja, uslovi, zabrane, dodatne informacije o Području izuzetnih odlika Gradac, QR kod – link ka sajtu EKOD Gradac i Zavodu za zaštitu prirode. U postavljanu info table su učestvovali članovi EKOD Gradac i članovi NFG, upriličeno je i druženje sa EKOD Gradac u njihovim prostorijama na Šarenom platnu.

Snimjen je edukativni video o reci Gradac, sa posebnim osvrtom na rezultate analize voda Gradca u zaštićenom području i značaju kontinualnog monitoringa kvaliteta površinske vode, o čemu govori sanitarno – ekološki inženjer, Slađana Stanković.

Projekat (Sa)čuvajmo Gradac realizuje se kroz program podrške neformalnim grupama Heroji u zelenoj boji, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), u okviru projekta Zajedno za životnu sredinu, a koji sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Međunarodnom unijom za zaštitu prirode (IUCN), Mladim istraživačima Srbije (MIS), međunarodnom organizacijom The Nature Conservancy (TNC), udruženjem ENECA i Američkom privrednom komorom u Srbiji (AmCham).