Nova godina – Obrezanje Gospodnje i Sveti Vasilije Veliki
Autor objektiva
14/01/2025
Narodni običaji na Julijansku Novu godinu, koja se dočekuje 13. na 14. januar prema gregorijanskom kalendaru, poklapaju se sa crkvenim praznicima Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.
U narodu je nazvana i Mali Božić, pa je običaj da se za prazničnu trpezu posluže i delovi božićne pečenice. Takođe, na prazničnoj trpezi je obavezna tzv. vasilica, novogodišnja česnica od kukuruznog brašna.
U pojedinim oblastima Srbije običaj je da se na današnji dan spaljuju ostaci badnjaka. Takođe, pored vasilice, na trpezi su i svečarske krofne u koje se, kao u česnicu, ubacuje zlatnik ili srebrnjak. Prema verovanju, pored obilne trpeze, na Mali Božić treba prinoviti neki upotrebni predmet, kako bi domaćinstvo i ukućani ostvarivali prosperitet cele godine.
Obrezanje Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista – U osmi dan po rođenju bi Mladenac božanski donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izrailju još od vremena Avramova. Tom prilikom nadedoše mu ime Isus kako je i blagovestio arhangel Gavril Presvetoj Devi. Starozavetno obrezanje predobražava novozavetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko telo ljudsko a ne prividno, kako su docnije učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i za to što je hteo da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce. Ispunivši taj propis zakonski On ga je zamenio krštenjem u crkvi Svojoj. Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar (Gal. 6, 15), objavljuje apostol.
Sveti Vasilije Veliki arhiepiskop Kesarijski – Rođen u vreme cara Konstantina. Još kao nekršten učio se 15 godina u Atini filosofiji, retorici, astronomiji i svima ostalim svetskim naukama toga vremena. Školski drugovi su mu bili: Grigorije Bogoslov i Julijan, docniji car odstupnik. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina, a završio svoj zemni život napuniv 50 godina od rođenja. Veliki pobornik Pravoslavlja, velika luča moralne čistote i revnosti verske, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub crkve Božje – Vasilije se punozaslužno naziva Velikim. U crkvenoj službi naziva se pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima i žaokom svojom bode jeretike. Sačuvana su mnogobrojna dela ovoga Oca Crkve, bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska; isto tako i služba, nazvana po njegovom imenu. Ova služba služi se 10 puta u godini, i to: 1. januara, uoči Božića, uoči Bogojavljenja, u sve nedelje Časnog posta osim Cvetne, na Veliki Četvrtak i na Veliku Subotu. Sveti Vasilije mirno se preselio u carstvo Hristovo 1. januara 379. godine.